Dr. Nedim Makarević ambasador je Bosne i Hercegovine u Norveškoj. Rođen je u Doboju krajem 1974. godine. U svojoj karijeri radio je za Vladu Malezije, Njemačke i Bosne i Hercegovine. Također, bio je ambasador BiH i u Pakistanu i Afganistanu.

Sa dr. Makarevićem novinari portala Intelektualno su razgovarali o odnosima BiH sa Norveškom, te o stanju naših građana u ovoj skandinavskoj zemlji.

Koliko ste zadovoljni dosadašnjim mandatom ambasadora Bosne i Hercegovine u Norveškoj?

– Dosadašnji mandat prošao je veoma dinamično. Ja sam zadovoljan, međutim uvijek može bolje. U prvoj godini mandata bio je veoma jak fokus na dijasporu. Mnogo toga se radilo za “buđenje” dijaspore, koja se djelimično asimilirala. Samim time bilo je potrebno uložiti dosta napora da bi se ista aktivirala. Imali smo mnogo projekata u tom pravcu. Jedan od njih je registracija naših ljudi koji su vani, da bi mogli glasati na izborima u Bosni i Hercegovini. To je enormno bitna stvar za našu domovinu, jer dijaspora može mnogo toga da riješi svojim aktivnim glasanjem, a pogotovo u manjem bh. entitetu. Poslije toga, fokus je stavljen na bilateralne odnose sa Norveškom, odnosno na povećanje ekonomije. Kada uporedimo 2017. i 2018. godinu, vidimo da smo podigli nivo na skoro 30%. Te odnose smo uspjeli poboljšati kroz udruženja privrednika. Također, krenuli smo sa bilateralnim konsultacijama između naša dva ministarstva, dakle BiH i Norveške.

Možete li nam reći koji su Vaši sljedeći koraci, kada je u pitanju promocija naše domovine?

– Fokusirat ću se na državne posjete – kako posjete Norvežana nama, tako i obrnuto. Bitan, možda i najbitniji korak u tom pravcu je već učinjen pokretanjem bilateralnih konsultacija na nivoima ministarstava. Dalje, trudit ću se da nas posjete Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice, Ministarstvo civilnih poslova, kao i Ministarstvo vanjske trgovine. Želim da naše organizacije, ovdje u dijaspori, budu direktno vezane za projekte ministarstava, da bi ta saradnja išla puno brže i puno jače. Jako nam je bitno da probudimo dijasporu u tom najboljem smislu. To su primarni ciljevi, ali ovaj put kroz ministarstva, i to su zadaci koji su pred nama.

Kakvi su odnosi BiH sa Norveškom?

– Odnosi su jako dobri. Mi nemamo nikakvih otvorenih bilateralnih nesporazuma. Međutim, postoji mnogo toga što bi se trebalo poboljšati, kao i određenih manjkavosti koje do sada nisu tretirane, a trebale bi biti. Naprimjer, imamo problem što se vozačke dozvole ne priznaju našim ljudima, a mi ne vidimo konkretne razloge zašto vozačke dozvole ne bi bile priznate bh. građanima. Imamo za primjere Dansku i Švedsku, koje su te primjedbe uvažile. Nadam se, da na ovom polju bitka nije izgubljena, te da bi se ova situacija mogla riješiti u doglednom vremenu. Dalje, imamo problem sa dvojnim državljanstvima, koja bi se trebala riješiti naredne godine. Jako je bitno da ne gubimo ljude, da se ne ispisuju iz našeg bh. državljanstva. Nažalost, imamo i problem vezan za penzije pojedinih naših ljudi. Naime, ti građani su došli u Norvešku kao ratne izbjeglice, a takav status im nije bio adekvatno priznat. Nisu poduzete formalno-pravne mjere u to vrijeme i s tim u vezi imaju konsekvencu da su im manje penzije, te bi se i na tome trebalo poraditi.

Kakvo je stanje Bosanaca i Hercegovaca u Norveškoj?

– U nekim aspektima veoma dobro, dok u drugim i ne tako dobro. Ono što je pozitivno jeste da su naši ljudi jako dobro integrirani u društvo. Norveška nema nikakvih problema s njima. To su jako radini, vrijedni, inteligentni, obrazovani i ostvareni ljudi. Interesantno je da, ako pogledamo procentualno broj stanovništva i broj koji ide na fakultete, zaključujemo da imamo više obrazovanih naših ljudi nego Norvežana. Međutim, problem je asimilacija, koja nije mala i ja je primjećujem. U mandatu sam imao slučajeve da se često mijenjaju imena, pa čak i prezimena da bi se asimilirali i približili Norvežanima. Moja poruka je, da se ne možete predstaviti da ste nešto ako to niste. Trebamo biti ono što jesmo. Osim toga, ako se pazi svoja kultura, prošlost, historija, narod i prostor odakle se dolazi, onda te i domaćin više poštuje. To je ono u što sam se ja uvjerio radeći sa dijasporom u cijelom svijetu. Asimilacija je jako loša stvar. Postoji niz projekata kako da se borimo protiv ovog problema. Otvorili smo širom vrata ambasade za razne organizacije. To je težak put, nije lahko, ali moramo raditi da se ljudi probude u ovom kontekstu. Vidi se i napredak, jer se jedni bude iz patriotizma, jedni iz inata i to je dobro. Tome svjedoče i aktivnosti koji se dešavaju u DKP Oslo i aktivnosti naših udruženja na svim nivoima. Mnogi projekti su aktivni, odnosno u procesu, te su mnogi tek pred nama.

Na koji način planirate jačati odnose naše domovine sa Norveškom i na koji način bi ta zemlja mogla više pomoći našoj domovini?

– Na način na koji sam već opisao, a to znači koristiti sve moguće legalne metode. Kao ambasador imam mogućnost da djelujem prema norveškim institucijama, ministarstvima, aktivistima, kao i prema našim ljudima, prema njihovim udruženjima, istaknutim pojedincima, te da kreiramo interakciju između ove dvije grupe. Jako mi je bitno da Norvežani shvate da je BiH zemlja koja im može pružiti razne mogućnosti. Mi im možemo ponuditi dosta toga u drvnoj i metalskoj industriji, izvozu stakla, montažnih kuća i uopće u građevinskom sektoru. Postoje određeni segmenti turizma, kao što su lovački i medicinski turizam, gdje bi definitivno imali prostora za saradnju. Zbog toga je jako bitno da imamo direktne avionske letove, koje su bile ukinute, međutim uspjeli smo ih vratiti. Nadam se da će i ubuduće opstati. Trenutno su to letovi koji su samo preko ljetnih mjeseci, a cilj nam je da budu tokom cijele godine. Također, Norveška nama pomaže po pitanju raznih grantova, ali kad je u pitanju investicija tu nemamo zavidne rezultate. Ambicija je da se pokrenu aktivnosti u malo većem i ozbiljnijem stilu o investicijama. To ćemo postići sastancima naših ministarstava i relevantnih Norveških institucija, da bi se ta priča “zakotrljala” kako treba. Kao što sam već rekao, podigla se bilateralna razmjena, ali to nisu investicije. Nama Norveška, također, može pomoći na putu prema NATO-u i EU integracijama.

Kako komentarišete rezultate EU izbora?

– Ja sam zadovoljan. Nije bilo većih iznenađenja, a to bi značilo da su desne snage prošle onako kako su mislile da će proći, što se nije desilo. Dobro su se pripremili, imali su jednu ofanzivu, međutim razum je preovladao. Vidimo jačanje zelenih i jačanje laburista, što nije loša opcija, pogotovo kada pričamo o manjinama, strancima i o muslimanskoj manjini u Evropi. Ovo je solidan rezultat, jer sasvim bi drugačije izgledalo da su desne snage uspjele da se kvalifikuju u parlament. (Intelektualno.com)