Peti val koronavirusa u Japanu praktički je nestao tako dramatično da su neki naučnici zbunjeni zašto se to dogodilo. Jedan tim sugeriše da je vrlo zarazni delta soj mutirao do izumiranja na ovoj ostrvskkoj državi.
Sredinom avgusta Japan je doživio vrhunac zaraze Covidom-19, bilježivši preko 23.000 novih slučajeva dnevno. Sada je taj broj tek oko 170, a smrtni slučajevi koji se pripisuju ovoj bolesti uglavnom ostaju jednocifreni ovog mjeseca.
Mnogi su pad pripisali visokoj stopi vakcinisanja, javnom prihvatanju maski i drugim faktorima, ali neki istraživači kažu da je pad bio jedinstven u poređenju s drugim zemljama sa sličnim uslovima.
Katastrofalna greška
Ituro Inoue, genetičar s Nacionalnog instituta za genetiku, vjeruje da je Japan imao sreću svjedočiti kako delta soj uglavnom iskorijenjuje druge varijante virusa SARS-CoV-2 prije nego što se sam iskorijenio.
Već neko vrijeme Inoue i njegove kolege naučnici istražuju mutacije SARS-CoV-2 i kako na njih utiče protein nsp14, koji je ključan za reprodukciju virusa.
RNK virusi, poput onog koji uzrokuje Covid-19, imaju vrlo visoku stopu mutacija, što im pomaže da se brzo prilagode promjenama u okolišu. Međutim, to otvara vrata za takozvanu “katastrofalnu grešku”, kada se loše mutacije gomilaju i konačno uzrokuju potpuno izumiranje soja. Čini se da protein nsp14 nudi oblik ispravljanja pogrešaka koji pomaže genomu virusa da ostane ispod praga “katastrofalne greške”.
U slučaju japanskog petog vala Covida-19, protein nsp14 nije uspio u ovom poslu očuvanja delta soja, smatra Inoue, na osnovu genetske studije uzoraka prikupljenih od juna do oktobra. Suprotno očekivanjima njegovog tima, nedostajala je genetska raznolikost, dok su mnogi uzorci imali mnogo genetskih promjena na mjestu zvanom A394V, koje je povezano s proteinom koji popravlja greške.
– Bili smo doslovno šokirani kada smo vidjeli nalaze, rekao je istraživač za Japan Times.
– Delta soj je u Japanu bio vrlo prenosiv i izbjegavao je druge varijante. Ali kako su se mutacije gomilale, vjerujemo da je na kraju postao neispravan virus i da nije mogao napraviti kopije samog sebe.
Teorija bi mogla biti relevantna za prethodni soj SARS-a, koji je identificiran 2003., objašnjavajući zašto nije izazvao pandemiju. Ali to bi bilo teško potvrditi, budući da je epidemija završila relativno brzo i nije rezultirala masivnim prikupljanjem genetskih podataka potrebnih za testiranje hipoteze.
Novi sojevi
Nije jasno zašto je Japan imao ovaj sretni razvoj događaja, ali ništa se slično nije dogodilo u drugim istočnoazijskim zemljama poput Južne Koreje, gdje je stanovništvo genetski blisko onoj u Japanu. Mutacije virusa slične onima koje su označili naučnici otkrivene su u najmanje 24 zemlje, rekao je Inoue. On i njegov tim planiraju objaviti rad s detaljima o svojim nalazima do kraja novembra.
Čak i ako se teorija prirodnog izumiranja potvrdi, to je u najboljem slučaju privremena odgoda za Japan. Novi, uspješniji sojevi vjerovatno će na kraju pronaći svoj put u zemlju, iako bi karantinske mjere i kontrola useljavanja mogle odgoditi pojavu novih varijanti u Japanu, smatra Inoue.
U međuvremenu, Tokio se ove zime priprema za novi val Covida-19 i sprema se živjeti s virusom. Vlada navodno planira ublažiti ograničenja putovanja povećanjem broja ljudi kojima dopušta ulazak u zemlju dnevno s 3.500 na 5.000. (Oslobođenje)
