Srijeda, 17. Juli 2019.
Tuzlanski.ba logo
Preuzmite sliku

Da li će Njemačka dvjema zemljama platiti ratnu odštetu u vrijednosti oko bilion eura?

Osam decenija nakon početka Drugog svjetskog rata bi pitanje ratnih reparacija ponovo moglo da postane glavna tema. Već godinama s vremena na vrijeme posebno iz Varšave i Atine stižu zahtjevi da Njemačka plati za razaranja koja je počinila u Poljskoj i Grčkoj.

Međutim, ovaj put se u pogledu ratne odštete nije oglasio niko iz inostranstva. Zahtjev je stigao iz jezgra političkog Berlina. Na zahtjev stranke Ljevice je Stručna služba Bundestaga izradila analizu u kojoj se ostavlja mogućnost da su zahtjevi Grčke i Poljske opravdani.

Grčka ništa nije potpisala

U dokumentu od 15 stranica stručnjaci njemačkog parlamenta najprije podsjećaju da Berlin zvanično smatra pitanje reparacija “pravno i politički definitivno odrađenim”, to jest da odbija svaki razgovor na tu temu. Stručni saradnici Bundestaga smatraju da su takvi argumenti njemačke vlade legitimni, ali da ne isključuju druga rješenja.

Naime, Berlin se poziva na ugovor “dva plus četiri” iz 1990. godine kojim su Zapadna i Istočna Njemačka kao i okupacione sile pobjednice – SAD, Velika Britanija, Francuska i SSSR – otvorile put ujedinjenju zemlje. U Berlinu to smatraju “mirovnim ugovorom” kojim su završene sve priče o ratnoj odšteti zemljama koje je nacistička Njemačka razarala.

  • Međutim, eksperti Bundestaga kažu da se reparacije u tom ugovoru ne pominju, kao i da “treće zemlje” poput Poljske ili Grčke nisu potpisnice tog ugovora te ih on ne obavezuje. U slučaju Atine čak nikada nije bilo “izričite izjave o odricanju” od reparacija, piše u analizi.

    Sljedeći argument Berlina, da je pitanje reparacija zastarilo, stručnjaci komentarišu riječima: “Zastarijevanje međudržavnih novčanih potraživanja u međunarodnom pravu do danas nije jasno uređena regulativa.”

    Stručna služba Bundestaga smatra da postoji “mogućnost definitivnog sudskog razjašnjenja” pred Međunarodnim sudom u Hagu. Preduslov je da neko najprije tuži Njemačku, kao i da Njemačka prihvati da se podvrgne tom sudu što Berlin odbija.

    U junu je državni sekretar u Ministarstvu spoljnih poslova Nils Anen (SPD) rekao da u slučaju grčkih zahtjeva za ratnom odštetom “nijedna strana” ne namjerava da pravdu potraži pred tim sudom.

    Poljska sprema zahtjev za odštetom?

    Analiza pravnika njemačkog parlamenta svakako je budno propraćena u Varšavi i Atini. Prošlog mjeseca je grčki ambasador u Berlinu poslao “verbalnu notu” njemačkoj vladi pozivajući je na zvanične pregovore o ratnoj odšteti. U Grčkoj računaju da Njemačka zbog okupacije i razaranja treba da plati 290 milijardi eura.

    Nije poznato kako će se prema svemu odnositi nova vlada konzervativnog premijera Kirjakosa Micotakisa. On je u aprilu, još kao opozicionar, u parlamentu naglasio moralni značaj teme, ali je zahtjeve za reparacijama ocijenio kao “politički i pravno teško ostvarive”. Međutim, on je uvjeren da Grčka može vratiti novac od Njemačke od takozvanih prinudnih kredita, koje je Atina morala da isplaćuje njemačkim okupatorima tokom rata. Ta se suma procjenjuje na 8 do 11 milijardi eura.

    Poljska vlast do sada nije imala zvanične zahtjeve, ali bi to moglo da se promijeni.

    – Postoji jaka politička volja da se kontinuirano radi na ovoj temi – rekao je Arkadijuš Mularčik, poslanik vladajuće stranke Pravo i pravda. On predvodi parlamentarnu komisiju koja priprema argumentaciju za traženje ratne odštete. Do sada se govori o 800 milijardi eura.

  • U zločinima nacističke Njemačke je stradalo skoro šest miliona Poljaka.

    Da li će Varšava zvanično pokrenuti to pitanje?

    – To je politička odluka, koja se mora donijeti u odgovarajućem trenutku – kaže Mularčik.

    Međutim, u analizi eksperata Bundestaga piše da bi eventualni poljski zahtjevi bili neopravdani jer se zemlja dvaput, 1953. i 1970. godine, zvanično odrekla odštete. U Varšavi smatraju da su te odluke ništave jer su uslijedile na pritisak Moskve.

    – Možda se u Poljskoj sa time ne slažu, ali postojali su pravni dogovori koji su odavno riješili ova pitanja – rekao je za Deutsche Welle Tomas Nord, poslanik njemačke Ljevice koji predvodi njemačko-poljsku parlamentarnu u grupu.

    – Ali sa moralnog aspekta nije dopustivo da se prave razlike. Zato, kada se radi o pojedinim grupama žrtava, može biti dodatnih odšteta – dodao je Nord. (Deutsche Welle)

    Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje

    Ključne riječi: , ,