Budžetski deficit Saudijske Arabije u prvoj polovici ove godine iznosio je 38,2 milijarde dolara (143,3 milijarde rijala), prvenstveno zbog pada cijene nafte koji je uslijedio uslijed globalne pandemije koronavirusa, prenosi Anadolu Agency (AA).

U saopćenju Ministarstva finansija navodi se da su budžetski prihodi u prvoj polovini godine smanjeni za 36 posto, na 86,9 milijardi dolara, u odnosu na isti period prošle godine.

Prihodi od nafte, glavni izvor državnog budžeta te zemlje, pali su za 35 posto, na 59,9 milijardi dolara, prvenstveno zbog pada cijena sirove nafte u svijetu.

Pored toga, uslijed prekida većine ekonomskih aktivnosti zbog restriktivnih mjera protiv COVID-19, prihodi privrednih grana izvan naftnog sektora smanjeni su također za 37 posto, na 27,1 milijardu dolara.

Javni dug porastao za 21 posto

Javni ili državni dug u ovoj zemlji, koji je na kraju 2019. iznosio 180,8 milijardi dolara, porastao je za 21 posto na kraju prvih šest mjeseci ove godine i dostigao 218,6 milijardi dolara.

Saudijska Arabija, u kojoj 70 posto budžeta čine prihodi od nafte, najveći je svjetski izvoznik nafte i treća zemlja po proizvodnji ovog energenta.

Podsjetimo, zbog pada potražnje sirove nafte zbog COVID-19, cijene nafte u svijetu od početka godine smanjile su se za čak 60 posto.

Saudijske vlasti su prethodno očekivale budžetski deficit od 6,4 posto, ali zbog pandemije koronavirusa na kraju godine očekuju budžetski deficit od 7 do 9 posto.

Očekuje se deficit od 50 milijardi dolara

Prema procjenama Vlade Saudijske Arabije za 2020. godinu, prihodi u ovoj godini će iznositi 222 milijarde, a rashodi 272 milijarde dolara, te se u skladu s tim, očekuje deficit od 50 milijardi dolara.

Saudijske vlasti su već uvele brojne mjere nakon pada cijene nafte koji je izazvala pandemija koronavirusa, odnosno na recesiju koja je uslijedila. Mjere uključuju povećanje PDV-a s 5 na 15 posto te smanjenje državnih izdataka za više od 25 milijardi eura.

Već u prvom kvartalu ove godine zabilježeni su ogromni gubici. Nakon što je cijena nafte opala oko za 25 posto, automatski su se smanjili i državni prihodi za skoro četvrtinu, ili 22 posto.

Počele su se smanjivati i devizne rezerve Centralne banke, pa je samo u trećem mjesecu ove godine registrovan gubitak od 27 milijardi eura. (Tuzlanski.ba)