Poslije pobjede Joa Bidena na američkim predsjedničkim izborima u većem broju evropskih glavnih gradova osjeća se olakšanje. Ali u nekim pitanjima Evropljani bi se mogli sa Bidenom svađati više nego sa Trumpom.

Francuski predsjednik Emanuel Macron se trudio da uspostavi dobre odnose sa Donaldom Trumpom, ali mu pobjeda Joa Bidena ide na ruku. „Imamo mnogo toga da uradimo da bismo savladali današnje izazove. Hajde da sarađujemo“, napisao je Macron na engleskom i francuskom na Twitteru, čim su američke televizijske stanice proglasile Bidena pobjednikom.

Za razliku od vremena poslije izbora Donalda Trumpa prije četiri godine, savjetnici u Parizu i ostalim glavnim gradovima znaju na čemu su sa Bidenom. Malo koji američki predsjednik je preuzeo dužnost sa tako velikim spoljnopolitičkim iskustvom.

Bidenovi francuski i irski korijeni

Još kao senator Biden se bavio spoljnom politikom. Početkom devedesetih potpisao je jednu studiju o ratovima na Balkanu. Kao potpredsjednik za vrijeme predsjedničkog mandata Baracka Obame, Biden je učestvovao na Minhenskoj konferenciji o bezbjednosti, kao najvećem transatlanskom diskusionom forumu.

Joseph Robinette Biden, koji pored irskih ima i francuske korijene, poznaje Evropu, a i Evropljani znaju njega.

Već poslije inauguracije 20. januara novog predsjednika čeka važna spoljnopolitička tema – ponovno pristupanje Pariskom klimatskom sporazumu. Trumpovo istupanje iz tog sporazuma stupilo je na snagu dan poslije američkih predsjedničkih izbora 4. novembra.

Širom svijeta se pozdravlja američka revizija Trumpovog kursa, ali za Francusku to ima posebno značenje. Na kraju, sporazum je u Parizu potpisao i francuski predsjednik.

Spoljnopolitičke želje Evropske unije

Biden je najavio povratak multilateralizmu, a to je po volji evropskih partnera. Američki predsjednik neće donijeti samo ponovo pristupanje Pariskom sporazumu već i ponovo članstvo u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji.

I američka politika prema Iranu biće označena raskidom Bidena sa Trumpovom linijom. Biden je najavio vraćanje na snagu atomskog sporazuma sa Teheranom koji je Trumpova admnistracija jednostrano prekršila, stavljajući Iran pod strog režim sankcija.

Ali u Londonu, Parizu i Berlinu niko ne gaji iluzije – Biden će se najprije pozabaviti unutrašnjom politikom.

Kada se uzmu u obzir Trumpovi birači kojih je preko 70 miliona, onda je jasno da Bidena čeka veliki posao u podijeljenoj zemlji. Osim toga, pandemija je jedan od Bidenovih prioriteta, isto kao i ekonomska politika. U pobjedničkom govoru je Biden od spoljnopolitičkih tema spomenuo samo zaštitu klime.

Nema povratka ulozi svjetskog policajca

Ipak, Evropljani mogu da računaju sa boljom atmosferom i opuštenijim odnosima sa Washingtonom. Sadržinski će se uspostaviti određeni kontinuitet u odnosu na spoljnu politiku njegovog prethodnika. Vojna suzdržanost Sjedinjenih Američkih Država se neće promijeniti.

Još u Obamino vrijeme Biden se zalagao za brže povlačenje američkih trupa iz Iraka. Isto kao i za Trumpa, i za njega Evropa nije ključni region. Pažnja Washingtona je usmjerena ka Aziji, uspon Kine se posmatra kao najveću opasnost za američku bezbjednost i blagostanje.

Analitičari ukazuju da bi Biden ponekad mogao da bude i nezgodniji kao partner od Trumpa. I Biden će zahtijevati da Evropljani izdvoje više budžetskih sredstava za odbranu.

Sve dok je Donald Trump otvoreno nipodaštavao zapadne institucije, vlade Evropske unije su lakše mogle da ignorišu njegove zahtjeve. Sa željama novog predsjednika neće biti tako. On će ih podsjetiti na obećanje koje su dali – da će izdvajati dva procenta bruto domaćeg proizvoda za odbranu.

Politikolog Fransoa Ajzbur sa Međunarodnog instituta za strateška istraživanja podsjeća na primjer Istočnog Sredozemlja koji pokazuje koliko je Evropljanima teško da preuzmu veću odgovornost u vojnom smislu: „Od 2013. Sjedinjene Države ne igraju vodeću ulogu u Istočnom Sredozemlju. Turska, Rusija i druge sile mogu tamo nesmetano da djeluju.”

On dodaje da bi se Evropa morala više zainteresovati za taj region, ali i da ne pokazuje spremnost za tako nešto: „Vidimo koliko je teško da se ispuni strateški vakuum koji su iza sebe ostavile SAD.“

Kontroverzno odmjeravanje snaga sa Kinom

Osim toga, novi gazda u Bijeloj kući očekivaće od Evropljana da ga slijede u odmjeravanju snaga sa Kinom. Nije izvjesno da će Evropljani ispuniti to očekivanje jer Kinu posmatraju kao tržište i trgovinskog partnera.

Inače, u ekonomskoj politici je najveći potencijal za konflikte Evropljana sa Washingtonom. Već u decembru će Francuska dodatno oporezovati velike američke internet koncerne.

Osim toga, nije riješen spor o ilegalnim državnim subvencijama Boeinga. Svjetska trgovinska organizacija je Evropskoj uniji odobrila kaznene carinske namete u visini od više milijardi eura.

Budući predsjednik Biden je otvoreno najavio protekcionističku ekonomsku politiku. On namjerava da obaveže sve američke državne institucije da kupuju samo produkte proizvedene u Sjedinjenim Državama.

Ali Trump će ostati još dva i po mjeseca u Bijeloj kući. Ta faza bi mogla biti kritična, i to ne samo zbog korona-virusa koji se širi.

Ipak, vlade u Evropi osjećaju olakšanje. Jer, kako procjenjuje Ajzbur, Trump bi, da je osvojio drugi mandat, isposlovao dalekosežno povlačenje Washingtona iz NATO. (DW)