Izbjeglice u ovoj bogatoj evropskoj zemlji primorane su vlastima predati sav novac koji imaju.

Abdullah Al-Zaher mobitelom je snimio svoj privremeni smještaj u Švicarskoj. Izbjeglička spavaonica u Nyonu nalazi se u podzemnoj prostoriji koju je ranije koristila vojska. Tu svake noći spava 50 muškaraca. Tokom dana spavaonica je zatvorena, tako da oni moraju boraviti u hostelima ili lutati ulicama. On je iz Sirije pobjegao prošle jeseni, nakon što su mu ubijena dva brata. Sada se pita je li donio dobru odluku.

“Da sam znao da će biti ovako, ostao bih u Siriji. Tamo umrete jednom, ovdje umirem svake noći“, rekao je Al-Zaher.

Suosjećanje prerasta u strah

Muhammad Alobaydi je u Švicarsku iz Iraka stigao u oktobru. Nakon što je platio krijumčarima i troškove hrane, ostalo mu je otprilike 3.400 dolara u džepu. Švicarska mu je oduzela veći dio te sume.

“Rekli su mi – ako se ne želite vratiti u Irak, ovo ćemo zadržati. Bio sam jako bijesan. Čak sam se i razbolio. To nije moj novac. Posudio sam ga od prijatelja. Ako mu ne vratim novac, prijeti da će mi oteti brata ili oca“, rekao je Alobaydi.

“Sekretarijat za migracije švicarske Vlade kaže kako je od 45.000 izbjeglica, koliko ih je prošle godine ušlo u državu, u svega 112 slučajeva izvršena konfiskacija u vrijednosti od 1.000 franaka. Možda je Muhammad samo jedan od onih koji je imao tu nesreću. No, problem leži u tome što oduzimanje novca izbjeglicama može dovesti do toga da oni postanu ovisni o državnoj pomoći“, javlja Paul Brennan, novinar Al Jazeere.

Širom Evrope suosjećanje prema izbjeglicama prerasta u strah.

“Od oduzetog novca se pokriva dio troškova njihovog boravka u Švicarskoj. Također, želimo biti pošteni prema tim ljudima i spriječiti tenzije koje mogu nastati između onih koji imaju novac i onih koji ga nemaju“, kazao je Claude Alain Voiblet iz desničarske stranke UDC.

Švicarska je među 10 država s najvišim bruto nacionalnim dohotkom na svijetu. Ekonomija je stabilna, a broj izbjeglica relativno je nizak. Da li se konfisciranim novcem uistinu pokrivaju troškovi? Agencija za izbjeglice Ujedinjenih naroda ne misli da je riječ o tome.

Okrenuli leđa susjedima

“Izuzetno smo zabrinuti, jer se čini da evropske države natječu koja će od njih biti manje privlačna izbjeglicama. Uvode kaznene mjere, pokušavaju biti što je moguće okrutnije ne bi li ponukale azilante da traže drugu destinaciju“, kazao je glasnogovornik UNHCR-a William Spindler.

Prošle godine Evropska unija pristala je 160.000 izbjeglica malo ravnomjernije rasporediti između država članica. Prema podacima UNHCR-a, do sada je premješteno svega njih 300. Nakon što nije proveden zajednički dogovor, države članice okrenule su leđa svojim susjedima.

A izbjeglice poput Abdullaha i Muhammada ne znaju kako dalje. (Al Jazeera)