Subota, 8. Maja 2021.
Tuzlanski.ba logo

Zapadni Balkan mogao bi da se suoči sa novih 400.000 siromašnih građana

Preuzmite sliku

Vodeći ekonomista Svjetske banke za Zapadni Balkan, Enrike Blanko Armas, ocijenio je da bi ove godine u cijelom regionu, kao posljedica gubitka posla i nedostatka finansija zbog pandemije, moglo da se pojavi oko 400.000 novih siromašnih građana.

Biće pogođeni prije svega neformalni sektor, odnosno oni građani koji nisu zvanično zaposleni i rade u sektoru “sive ekonomije”, koji ne može da uživa privilegije mjera koje države obezbjeđuju, ali i oblasti koje su najviše najpogođenije, poput turizma.

– U ovom trenutku prvo što treba da uredimo je radno zakonodavstvo, kako ljudi ne bi ubrzano gubili radna mjesta i visinu primanja – poručio je Armas.

Od 3,7 do 4 miliona ljudi koji rade u Evropi, a dolaze sa Zapadnog Balkana, vjerovatno će izgubiti posao, ocenio je Armas.

Važnost regionalne saradnje

Zato, nastavak strukturnih reformi na Zapadnom Balkanu i Srbiji, digitalizacija poslovanja preduzeća, ulaganje u “zelenu energiju”, i kreiranje novih radnih mesta, način je kako da se povrate izgubljena ali i očuvaju postojeći poslovi, poručila je Žužana Hargitai, direktorka EBRD-a za Zapadni Balkan.

Na onlajn panelu Predstavljanje regionalnih ekonomskih perspektiva EBRD-a za maj 2020. i okruglom stolu sa MMF-om i Svjetskom bankom na temu “Povratak poslu kao i obično – Ekonomije Zapadnog Balkana nakon pandemije koronavirusa”, istaknuto je da države regiona moraju snažno da odgovore na krizu izazvanu pandemijom.

Hargitai kaže da se nada da pandemija covid-19 neće voditi ka “nacionalizaciji” regionalnih politika, već da se mora raditi na zajedničkoj saradnju u regionu.

– Države u regionu znaju kako izgleda regionalna saradnja i nadamo se da će nastaviti u tom smjeru kako bi dodatno osnažile regionalno povezivanje – rekla je Hargitai.

Fokus regiona mora biti i dalje ka međusobnoj trgovini, a to je prema njenoj ocjeni glavni adut za oporavak ekonomija.

– Bitno je da infrastrukturni projekti nisu zaustavljeni. Bitno je javno-privatno parntnerstvo i kofinansiranje, kao i finansiranje manjih opština – ukazala je ona uz podsećanje da EBRD finansijski podržava brojne projekte u regionu.

Važno je ulagati, kaže u digitalizaciju javnih uprava, nastaviti strukturne reforme i povećati ulaganje u “zelenu energiju” kako bi se povećao nivo zapošljavanja građana na ZB.

Skreće pažnju na to da će lokalne samouprave zbog posljedica pandemije imati sporiji razvoj zbog manjeg priliva u lokalne budžete po osnovu poreza.

– Digitalizacija je put na kojem treba nastaviti, digitalizacija javnih sistema, finansijskog upravljanja, privrede i ne smijemo zaboraviti na zelenu agendu, kakve sve mogućnosti može da otvori i nova radna mjesta – navodi Hargitai.

U tom smislu, važno je, prema njenoj ocjeni, nastaviti sa projektima koji se tiču prečišćavanja vode, održive energije…

U prosjeku pad od 3,5%

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) predviđa da će privrede u regionima u kojima je ona aktivna zabilježiti u prosjeku pad od 3,5% 2020. zbog ekonomskog uticaja pandemije covid-19, i da će naredne godine imati rast od 4,1%.

Očekuje se da će na Zapadnom Balkanu, Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija i Srbija trpjeti posljedice poremećaja globalnih lanaca snabdijevanja, zbog svojih snažnih proizvodnih baza, navodi se u novom izdanju Regionalnih ekonomskih perspektiva EBRD-a.

Kako je rečeno na jučerašnjem onlajn panelu, do kraja ljeta će postojati i precizne mjere i preporuke međunarodnih kreditora o tome na koji način region, ali i druge zemlje svijeta, mogu da se oporave od posljedica pandemije. (Tanjug)

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje