Ugovoreni brakovi su jedan od najvećih problema sa kojima se suočava romska populacija u Crnoj Gori.

Pored problema sa siromaštvom i diskriminacijom, djevojke romske nacionalnosti izložene su još jednoj vrsti nasilja, a to su ugovoreni brakovi, u kojima praktično roditelji prodaju svoje maloljetne kćerke.

Fana Delija, koordinatorka Centra za romske inicijative iz Nikšića, godinama se bori protiv ovakve pojave. U razgovoru za Anadolu Agency kaže da su za tri godine procesuirali 21 slučaj ugovorenih brakova. Ipak, zbog teškog dokazivanja ovakvih slučajeva pred sudom, do sada niko nije kažnjen.

– Napadi na aktiviste

“Problemom ugovorenih brakova se bavimo od 2012.godine. Ako bi pravili poređenje 2012. i 2015. godine, svakako da ima pomaka. Imali smo 21 slučaj gdje smo procesuirali aktiviste ugovorenih brakova. To je veliki uspjeh, imajući u vidu zatvorenost zajednice, kao i probleme sa kojima se suočavamo prilikom prijavljivanja takvih problema. S druge strane, ni zakonodavni okvir nije relevantan kako bi se stvari lakše rješavale“, kaže Delija.

On ističe da su aktiviste njene organizacije do sada tri puta napali članovi romske zajdnice, zato što se protive ugovaranju brakova.

“To pokazuje koliki je problem ako pričate o takvim stvarima. Od 2012. do 2014. godine, imali smo 21 slučaj koji smo prijavili, procesuirali, ali roditelji nisu kažnjeni. Mi kada dolazimo do tužilaštva, ne možemo dokazati da su roditelji ugovorili takav brak. Jer ne možemo dokazati da je neko dao novac, iako znamo da je riječ o ugovorenom braku. Takođe, roditelji kada dođu u policiju, kako bi dali izjavu, oni često kažu kako njihova kćerka voli tog momka za koga se udaje. Ja mislim da djevojčica od 13 ili 14 godina ne može nekog da voli. Također, djevojčice prilikom saslušanja kažu kako su one same odabrale tog momka. To je pokazatelj koliko su te djevojčice prisiljene da tako misle i govore“, ističe Delija.

Roditelji djevojčice romske nacionalnosti od 13 i 14 godina i mlađe obećavaju obećavaju drugoj porodici i zbog toga ih ispisuju iz škole. Porodica mladoženje je dužna da isplati porodici djevojčice određenu svotu novca. Delija kaže da se cifre kreću od 200 eura, pa do 20 hiljada eura.

“Sve zavisi od mjesta gdje se udaju, kao i od bogatsva porodice. Te cifre se kreću od 200 eura, a kada ljudi dolaze sa strane da ugovore brak djevojci koja prethodno nije imala seksualno iskustvo, tada se daje i do 20 hiljada eura. Ali više trpe djevojčice koje se udaju u imućne porodice, jer ako se ispostavi da je djevojčica imala seksualne odnose prije nego se udala za momka iz te porodice, onda njena porodica mora da vrati duplo više novca od cifre koju su dobili. Ono što se dalje dešava jeste da će ta djevojčica onda biti udata za nekog ko ima djecu, ko je bio oženjen, i tamo će biti kao sluga“, kaže Delija.

– Produbljivanje siromaštva

Aktivisti koji se bore protiv ovakve pojave saglasni su da je obrazovanje ključ u rješavanju ovog problema, koji ima dugu tradiciju. Delija ističe da se ugovaranjem braka samo još dublje ide ka siromaštvu.

“Ugovaranje brakova je jedan od vodećih problema sa kojima se suočava romska populacija. Samim tim kada se ugovara brak, samo se još više ide ka siromaštvu. Obrazovanje će riješiti sve ove probleme. Kada se ljudi obrazuju i shvate način življenja na drugačiji način, ovako nešto se neće dešavati“, ističe Delija za AA.

U rješavanje ovog problema potrebna je uključenost svih institucija sistema, kao i društvene zajednice. Dana Delija zadovoljna je odnosom crnogorskih institucija, iako ističe da ima i onih koji to ne shvataju.

“Vidimo spremnost institucija da nam pomognu da ovaj problem suzbijemo. Međutim, postoji i određeni broj ljudi koji smatra da je to dio običaja. Neki kažu da su to ‘ciganska posla’. I to kažu ljudi koji rade u državnim institucijama. Čim imamo takve ljudi, onda mjenjanje, odnosno suzbijanje ove pojave ide slabije“, poručuje Delija.

Ona na kraju poručuje da mora doći do promjene u zakonskoj regulativi, jer roditelji koji prodaju svoje kćerke, do sada nisu kažnjavani.

“Najgora stvar je kada mi djevojčicu vratimo u porodicu, a taj roditelj nije kažnjen. Kakvu mi to poruku šaljemo? Ako imamo ovakva rješenja, da se roditelji ne kažnjavaju, ni novčano, a ni kaznom zatvora, mi onda šaljemo poruku da se nešto dešava, ali da nije ništa strašno“, istakla je Delija.