Subota, 1. Oktobra 2022.
Tuzlanski.ba logo

U Hrvatskoj nađen čudan morski pas, smatrao se gotovo izumrlim na Jadranu

Preuzmite sliku

 

Prije tri godine na zagrebačkoj se ribarnici pojavio mladi, tek rođeni morski pas. Čuvari prirode bili su i oduševljeni i zabrinuti.  

Radilo se sklatu sivcu, jednoj od najmirnijih i najugroženijih vrsta morskih pasa koja se u Jadranu smatrala gotovo izumrlom.

Mladi sklat na Dolcu “ukazivao je na to da postoji populacija koja se razmnožava, međutim činjenica da se na prodaju nudi ugrožena i strogo zaštićena vrsta bila je zabrinjavajuća”, ističe Pero Ugarković, saradnik na istraživanju sklatova u Jadranu.

Nakon tog otkrića krenulo se u istraživanje o tome koliko još jedinki obitava u Jadranskom moru.

Projekt je vodila neprofitna organizacija WWF Adria u suradnji s Institutom za okeanografiju i ribarstvo.

Rezultati su pokazali da se populacija sklatova, od nekadašnje distribucije koja se protezala cijelim Jadranom, svela na mali dio koji gravitira Molatskom otočju. 

“Ta je populacija zadnja nada za očuvanje ove vrste u Jadranskom moru”, upozorava.

Gleda svoja posla

Sklat izgledom podsjeća na ražu i majstor je kamuflaže. Zakapa se u pjeskovita i muljevita dna, lovi iz zasjede, a naraste preko metar i pol. Obitava u Mediteranu i istočnom Atlantiku, ali je svuda kritično ugrožen. 

Ugarković je uvjeren da bi sklat mogao postati brend od kojeg bi otoci Molat, Silba i Olib, ali i cijela Zadarska županija profitirala. Primjer su Kanarski otoci gdje se trenutno nalazi najvitalnija populacija, a ronioci plaćaju velike svote da ga vide i to van top sezone.

Ta riba ne bježi, kaže, pa je lako uslikati.

“Bavi se svojim poslom, nije opasna za ljude i ne radi štetu”, napominje. Dodaje da je povećanje njezine brojnosti vrlo važno za morsku bioraznolikost.

U Jadranu je do sada zabilježeno preko 30 vrsta morskih pasa i gotovo su sve bezopasne za čovjeka. Brojnost sklatova u Jadranu nekada je bila značajna, čak su postojale mreže sklatare namijenjene gotovo isključivo njihovu lovu.

Već desetljećima tome nije tako, ali snimci slučajnih ulova i vraćanja u more, ponekad objavljene na društvenim mrežama, bude nadu u to će sklat opstati.

Nenamjerni ulov

Nikola Kosanović, profesionalni ribar iz Privlake, ne propušta priliku spasiti svaku slučajno ulovljenu jedinku. Kaže da zadnjih par godina primjećuje porast broja sklatova i sve ih prijavljuje Institutu u Splitu te vraća u more. Posebno veseli ulov nekoliko ženki s mladima.

Ova vrsta raste sporo, kasno doseže spolnu zrelost, ima mali broj potomaka i stoga je vrlo osjetljiva na ribolovni pritisak. Osim toga, živi u plitkim priobalnim područjima gdje je ribolov najizraženiji. Nakon proglašenja njegove zaštite, od ciljane vrste postao je prilov – dio nenamjernog ulova.

Ugroženost prilovom svih jadranskih ranjivih vrsta najbolje dočarava upravo priča o sklatu.

Patrik Krstinić, stručni suradnik za zaštitu mora i morske bioraznolikosti u WWF Adria, upozorava da je najveća prijetnja sklatu ribolov povlačnim mrežama i mrežama stajaćicama. Smatra da će teško preživjeti s ribolovnim pritiskom kakav postoji u priobalnim područjima.

Neophodna je prostorna regulacija ribolova, kaže, i trenutno je najvažnije zaštititi 30 posto mora do 2030., od čega 10 posto treba biti unutar stroge zaštite, dakle bez ribolovnih aktivnosti.

Naime, Evropski parlament prepoznao je važnost uspostavljanja zaštićenih područja u skladu sa Zelenim planom i Strategijom EU-a o bioraznolikosti do 2030. prema kojoj 30 posto evropskih mora treba zaštiti.

Kako bi zaštitila pojedine vrste, Evropska unija je 1992. usvojila Direktivu o staništima iz koje proizlazi Natura 2000, mreža zaštićenih staništa i vrsta. Ona predstavlja skoro petinu kopnene površine EU-a te više od 250.000 km2 morske površine. (index.hr)

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje

   
Ključne riječi: , ,