Ponedjeljak, 6. Februara 2023.
Tuzlanski.ba logo

U BiH stiže regionalni gigant: Gradi se megapogon, zaposlit će oko 500 radnika

Preuzmite sliku

Dušan Šešok, vodeći čovjek Iskre najavio snažan investicijski ciklus u 2023. s naglaskom na Hrvatsku i BiH.

Dušan Šešok, vodeći čovjek Iskre najavio snažan investicijski ciklus u 2023. s naglaskom na Hrvatsku i BiH.

Slovenska proizvodna grupacija Iskra, vlasnik za sad dvije velike hrvatske proizvodne kompanije, s očekivanim ukupnim prihodom u 2022. na razini oko 280 miliona eura, nastavlja snažni investicijski ciklus novim ulaganjima u 2023.

Pored redovnih investicija u svim sastavnicama započeto je i ulaganje u projekat izgradnje nove tvornice na građevinskoj parceli od 25.000 m2, u sklopu koje će raditi nova hala veličine 15.000 m2 – u BiH. Za te se aktivnosti predviđa novo zapošljavanje, a posrijedi je ukupno do 500 zaposlenika.

To znači da će u fazi širenja poslovanja Iskre u BiH gdje već radi jedan pogon sa 100 ljudi, realizacijom ovog projekta broj zaposlenika u grupaciji Iskra porasti za oko 30%, odnosno sa sadašnjih 1700 na uskoro oko 2200 ljudi. Može se reći i da Iskra ovime jača vlastiti položaj u regiji i u svijetlu očekivane integracije BiH u Evropsku uniju.

”Planiramo završetak gradnje nove tvornice do kraja 2023. i zapošljavanje još do 500 ljudi”, kazao je za Poslovni dnevnik ugledni slovenski poduzetnik Dušan Šešok, u vlasništvu čije obitelji u okviru ove grupacije, pored matice slovenske Iskre i zagrebačke Elke uspješno posluje i Iskra brodogradilište 1 u Šibeniku.

Aktuelnim investicijama u obnovljive izvore energije Iskrino brodogradilište se kontinuirano unaprjeđuje do ciljanog prvog energetski nezavisnog brodogradilišta u RH.

Proširenje operativne obale

Usto, pripremaju se investicije u iznosu od 15 miliona eura u dvije nove hale u Šibeniku i proširenje operativne obale. Kapaciteti šibenskog brodogradilišta popunjeni su, kaže Šešok, do kraja godine, isto tako i kapaciteti Iskre te Elke, i to nakon što su ulaganjima u proteklom razdoblju nakon preuzimanja u zagrebačkoj tvornici došli na 2000 tona mjesečno.

Očekuje se da će do kraja 2023. u Elki biti udvostručeni kapaciteti u odnosu na početno stanje u vrijeme preuzimanja. U narednom razdoblju Elku čeka i preseljenje sa sadašnje lokacije u Zagrebu, ali svakako blizu postojeće kako bi radnici mogli nastaviti raditi.

Paralelno se prema Šešoku odvijaju i aktivnosti s ciljem proširenja poslovnih operacija u Hrvatskoj, a zahvaljujući tome Elki se otvara prostor da po bruto prometu dosegne nivo Iskre, i to naročito jer se procjenjuje da će nakon hrvatskog ulaska u eurozonu ovdje krenuti nova razvojna perspektiva za poduzetnike kojima se poslovanje pojednostavljuje, ali i pojeftinjuje, među ostalim po osnovi anuliranja valutnog rizika i izdataka za naknade radi konverzije koja je bila neizbježna u okolnostima bivše valute.

”Kako su još u toku pregovori oko preuzimanja ne jedne nego nekoliko hrvatskih firmi, a u te smo razgovore krenuli sukcesivno kako su se prilike otvarale tokom 2022., pojedinosti u vezi toga ne mogu iznositi dok se cijeli proces ne okonča”, pojašnjava Šešok koji se, ipak, što temeljem svog iskustva na funkcijama bivšeg ministra gospodarstva i finansija u dvjema slovenskim vladama, što zbog iskustva slovenskog ulaska u područje eura, osvrnuo na problematiku rasta cijena u prvim danima uvođenja eura kao službene valute u RH.

Tako se pokazuje da i Šešok zastupa stajalište blisko brojnim hrvatskim analitičarima, jer smatra da se tržištu treba prepustiti regulacija cijena, umjesto državnog intervencionizma. Za maloprodajne cijene hrane tvrdi da je miješanje Vlade kao regulatora nepotrebno te smatra da može donijeti više štete nego koristi, jer u konačnici to može dovesti do pojave nestašice pojedinih roba.

Što se tiče novog projekta, Šešok iznosi da je posrijedi Iskrino ulaganje na lokaciji u njihovom vlasništvu u gradu Laktaši, poznatom i kao termalnom lječilištu u sjeverozapadnom dijelu BiH, te najavljuje da se 2024. planira njezino otvaranje i početak rada.

U Laktašima će slovenski proizvođač investicijom procijenjenom na oko 15 miliona eura proširiti proizvodne aktivnosti u svom dominantom elektro biznisu, ali očito s predviđenim ciljem optimizacije u uslovima nižih troškova poslovanja. Kad je riječ o investicijskom ciklusu, naime, važno je reći i zašto se fokus Iskre sad seli na Istok.

Tamo će na poslovanje utjecati faktori kao što je niža cijena električne energije (80 eura po MWH), zatim niži troškovi rada i oporezivanje rada, ali jednako se važnost pridaje generalno povoljnijem poreznom sistemu, uključujući nižu stopu oporezivanja dobiti u odnosu na Sloveniju koja inače ima najveće oporezivanja rada u EU.

Porezi, inflacija, rat

”U Republici Srpskoj plaća se porez na dobit po stopi od 10%, a u Sloveniji – 19%. Ali, aktuelne tendencije u sklopu najavljene porezne reforme u smjeru su daljnjeg povećanja poreznog opterećenja dobiti i imovine u Sloveniji, navodno u korist nižih poreza na rad. Kao poduzetnik to smatram neprihvatljivim jer ni jedna država u EU ne diže poreze u ovoj situaciji tako da Slovenija iskače iz postojećih politika u člancima EU.

Vode se rasprave i o podizanju minimalne plaće za 100 eura. Držim da se plaće trebaju regulirati kroz odnos ponude i potražnje koji vlada na tržištu. Naime, ako se tako administrativno krenu povećavati plaće, to će biti generator za novi ciklus rasta inflacije koja je i inače najveći problem u poslovanju europskih poduzetnika, pa čak i veći od cijene energije”, kaže Šešok.

Iako se u svjetskom BDP-u smanjuje udjel EU gospodarstva, a EU je glavno tržište Iskrinih kompanija, Šešok prognozira da će u 2022. i 2023. doći do stabilizacije i usklađivanja gospodarstva EU s globalnim kretanjima.

Ističe da će uz procvat elektro biznisa i zelenih tehnologija evropski proizvođači industrijskih roba širokog spektra na osnovu rasta potražnje imati osiguranu punu zaposlenost.

Iznosi i da je optimist po pitanju kraja rata u Ukrajini u čemu će veliku ulogu, kako smatra imati Kina, te poručuje: “Nadam se da ovaj rat završiti do sredine godine, ali se bojim inflacijske spirale i pretjeranog zaduživanja središnjih država te eksponencijalnog rasta plaća u javnom sektoru.”

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje