Haotična politička situacija i zemlje okruženja koje nastavljaju kršiti međunarodne sporazume. Jedna od rijetkih stvari oko kojih je Predsjedništvo BiH postiglo suglasnost, je imovina BiH na teritoriji RH.

Uprkos protestnoj noti, koju je Predsjedništvo BiH uputilo još početkom godine, zbog davanja u zakup nekretnina u vlasništvu bh preduzeća, sporni procesi u RH su nastavljeni

Vila Aurora u Trstenom kod Dubrovnika uskoro će dobiti svog zakupca na 30 godina. Radi se o prvom objektu na kojeg diretno pravo polaže država BiH, a koji je umjesto povrata, Republika Hrvatska odlučila iznajmiti.

“Hrvatska nastavlja sa tom svojom lošom praksom i kršenjem Međunardnog sporazuma o sukcesiji, primjenjujući svoje uredbe i zakon koji su donijeli. Mi smatramo da to nije u redu. Ja ću sa svoje strane uputiti protest visokoj predstavnici za pitanje sukcesije Republike Hrvatske”, rekao je za N1, zamjenik ministra finansija BiH i Visoki predstavnik BiH za pitanje sukcesije.

Prema Zakonu o upravljanju državnom imovinom, kojeg je Sabor Republike Hrvatske usvojio prošle godine, u zakup se mogu dati i nekretnine na kojima je do sada postojala zabrana raspolaganja i to na 30 godina pod koncesiju. Za hrvatske vlasti ovaj zakon je jači od Međunaradnog spoarazuma o sukcesiji, konkretnije Aneksa G Sporazuma u kojem je navedeno da će prava na pokretnu i nepokretnu imovinu, na koju su građani ili druga pravna lica imali pravo 31. decembra 1990. godine, biti priznata, zaštićena i vraćena od strane te države.

Iako je po navedenom sporazumu RH vraćena gotovo sva imovina u BiH, hrvatske vlasti insistiraju na bilateralnim ugovorima o imovinsko pravnim odnosima ili kako su nam odgovorili.

“Aneks G Ugovora o pitanjima sukcesije sadrži samo načela za rješavanje odnosa među državama potpisnicama, zbog čega je potrebno sklopiti dodatne bilateralne ugovore kojima će se konačno riješiti uzajamna prava i obaveze između država potpisnica u pogledu ovih pitanja. Budući da bilateralni ugovori s Bosnom i Hercegovinom nisu sklopljeni, ne može se ni razmatrati pitanje vraćanja imovine” navodi se u odgovoru iz Ministarstva državne imovine RH na pitanje da li se može iznajmiti objekat i zemljište koje spada u sukcesijsku imovinu.

Zanimljivo da se i Ustavu RH navodi da međunarodni ugovori koji su sklopljeni i potvrđeni, čine dio untarnjeg pravnog poretka RH i po pravnoj snazi su iznad zakona. Ipak od sedam postupaka koje Pravobranilaštvo BiH vodi na sudovima Hrvatske čiji su titular bh. institucije, četiri tužbena zahtijeva već su odbijena, dok je jedan predmet odbačen. Slučaj Vile Aurora je u procesu žalbe na Vrhovnim sudu.

Jedno od mogućih rješenja je i Međunarodni sud pravde, arbitraža ili tužba, jer kako priznaju u Pravobranilaštvu, njima su ruke vezane.

Predsjedništvo BiH je polovinom januara ove godine zatražilo od predsjednice i premijera Republike Hrvatske da osiguraju povrat cjelokupne imovine pravnih i fizičkih lica iz BiH na teritoriji Hrvatske, kako je navedeno u pismu tada predsjedavajućeg Milorada Dodika.

Zatraženo je poštivanje i konačana implementacija Međunarodnog sporazuma o pitanjima sukceije, odnosno Aneks G sporazuma. Odgovor hrvatskih valsti do danas nije stigao.

Ogromna odgovornost je i na bh. strani koja je godinama ignorisala upozorenja stručnjaka kako je imovina BiH ostavljena na nemilost različitih mešetara, zaboravljena od države, namjerno ili ne.

Iako je u nekoliko navrata od Vijeća ministara zatraženo da se intezivara rad na sklapanju bilateralnih ugovora, to se nije desilo. (Tuzlanski.ba)