Četvrtak, 24. Juna 2021.
Tuzlanski.ba logo

Šta se, zapravo, dešava u Makedoniji

Preuzmite sliku

Dugogodišnja politička kriza u Makedoniji je incidentom od prošle večeri, kada su pristalice pokreta “Za zajedničku Makedoniju” upale u zgradu parlamenta i fizički nasrule na zastupnike, ponovo došla u središte pažnje regiona i Evrope.

  •  

    Dogovor o prijevremenim parlamentarim izborima, postignut posredstvom Evropske unije, trebao je u decembru 2016. godine riješiti pitanje vlasti u Makedoniji. Međutim, novu političku krizu već tada je nagovjestilo to što niti jedna stranka nije uspjela osvojiti većinu mjesta u makedonskom parlamentu koji broji 120 mjesta.

    Kako sada stvari stoje Unutrašnja makedonska organizacija – Demokratska partija za makedonsko nacionalno jedinstvo (VMRO-DPMNE) ima 51 zastupničko mjesto, Socijaldemokratski savez Makedonije (SDSM) 49, Zajednica demokratskog ujedinjenja (BDI) 10, pokret BESA 5, Alijansa za Albance 3 te Demokratska partija Albanaca (PDSH) dva zastupnička mjesta.

    Predsjednik Makedonije Gyorge Ivanov je zadužio lidera VMRO-DPNE Nikolu Gruevskog da formira vladu, no Grueskom to nije pošlo za rukom u zakonski predviđenom roku.

    Gruvski se nije mogao dogovoriti sa strankama albanskog predznaka što je otvorilo put SDSM-u da formira vladu. Lider SDSM-a, Zoran Zaev, je dogovorio koaliciju s albanskim strankama te je, osvarivši većinu u parlamentu, predstavio Ivanovu.

    Unatoč postignutim uvjetima za formiranje vlade, Ivanov nije odobrio novoformiranu koaliciju Zaeva, čime je kriza produbljena.

    Ivanov je svoj potez opravdavao time da je formirana platforma albanskih stranaka protivustavna, te da samim tim platforma nema pravo stupanja u koaliciju.

    VMRO-DPNE je tada počeo govoriti o prijevremenim izborima. Pristalice VMRO-DPNE-a su danima protestovali protiv SDSM-a koji je albanskim strankama obećao priznavanje albanskog jezika kao službenog jezika u cijeloj Makedoniji.

    – Nakon izbora predsjednika parlamenta politička kriza eskalira u fizički obračun

    Sedmicama su se parlamentarci okupljali da izaberu predsjednika parlamenta, no VMRO-DPNE je na ovaj ili onaj način blokirao taj proces. Činilo se da će sjednica parlamenta održana u večeri 27. aprila polučiti rezultate i onočati krizu. Zastupnici SDSM-a i koalicije koju ova stranka predvodi, na protest zastupnika VMRO-DPNE-a, su rekli da će predsjednika moći izabrati čak i bez njihovog prisustva budući da su osigurali većinu.

    Zastupnici VMRO-DPNE su ustali i počeli intonirati državnu himnu. Nakon ovoga, lider pokreta BESA Zekerija Ibrahimi je izašao za govornicu i počeo intonirati albansku himnu.

    Nakon ovakvog razvoja događaja, sjednica je odgođena za naredni dan, tj. za 28. april. Pojedini zastupnici VMRO-DPNE su napustili sjednicu, ali SDSM i njihovi albanski koalicioni partneri su nastavili zasjedanje te većinom zastupničkih glasova izglasali da predsjednik Parlamenta bude Talat Džaferi iz BDI-ja.

    Na vijest o izboru predsjednika parlamenta, pristalice VMRO-DPNE-a su se okupili ispred zgrade parlamenta, ističući kako je imenovanje novog predsjednika parlamenta neustavno.

    U jeku protesta, maskirane osobe su upale u prostorije parlamenta te fizički nasrnule na zastupnike. Među povrijeđenim zastupnici bio je i Zoran Zaev.

    – 100 osoba povrijeđeno

    Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova Makedonije, u incedentu je povrijeđeno ukupno 100 ljudi, među kojima tri zastupnika i 22 policajca.

    Jedno od maskiranih lica koje je također bilo i naoružano je prisililo grupu ljudi koji su bili u parlamentu da ostanu u jednoj sobi, prijeteći da će biti ubijeni ukoliko ne poslušaju komandu. Među zatočenom grupom bio je i snimatelj Anadolu Agency, Vedat Abdul.

    Adbul i drugi taoci su kasnije uz intervenciju vojske oslobođeni i pušteni na slobodu.

    Oko šest sati poslije incedenta, zgrada parlamenta je ostala prazna, a u blizini su se često mogli čuti topovski udari.

    – Reakcija međunarodne zajednice

    Incident u makedonskom parlamentu osudili su UN, NATO i EU. Osude su došle i iz regije, prije svega Srbije i Kosova.

    Iz UN-a je saopćeno da je nasilje nad demokratskim institucijama i predstavnicima koje je izabrao narod, neprihvatljivo.

    Glasnogovornik UN-a Stephane Dujarric kazao je da su situaciju u makedonskom parlamentu pratili s velikom zabrinutošću te je pozvao na trezvenost.

    Generalni sekretar NATO-a je pozvao sve političke aktere na umjerenost i poštivanje demokratskog procesa.

    “Politički dijalog je jedini razuman i odgovarajući način za dobrobit svih građana u zemlji”, izjavio je Stoltenberg.

    U poruci visoke predstavnice Evropske unije za vanjske odnose i sigurnosnu politiku i potpredsjednice Evropske komisije Federice Mogherini i komesara za proširenje Evropske unije (EU) Johannesa Hahna najoštrije su osuđeni napadi na članove parlamenta u Skoplju.

    Premijer Vučić je u telefonskoj izjavi za Tanjug apelovao na smirivanje situacije u Skoplju i rekao da nije reč samo o problemu Makedonije, nego svih građana koji žive na ovim prostorima.

    Na dešavanja u Makedoniji reagovao je predsednik Kosova, Hashim Taci koji je pozdravio izbor novog predsednika makedonskog Sobranja, ali je i apelovao da se svi suzdrže od nasilja. On je na svom Facebook profilu naveo da je “stabilnost i funkcionisanje demokratskih institucija Republike Makedonije u interesu njenih građana i celog regiona”.

    Predsjednik Makedonije Gjorge Ivanov pozvao je političke lidere u Makedoniji na smirivanje tenzija.

    “Nema tog pitanja koje ne može biti riješeno dijalogom u skladu s Ustavom i zakonima Republike Makedonije. Zato pozivam lidere parlamentarnih partija da sutra dođu u moj kabinet na sastanak lidera da razmotrimo situaciju. Na liderskom sastanku treba da razmotrimo sve mogućnosti za smirivanje i nalaženje izlaza iz novonastale situacije”, rekao je Ivanov nakon incidenta.

    Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje