Mjesec dana nakon otvaranja sezone slovenski skijaški centri bore se s nedostatkom snijega i posjetitelja, a takve se prilike očekuju i do kraja mjeseca pa bi ovogodišnja sezona mogla biti gora i od prošle, koju su nazvali katastrofalnom, piše danas mariborski list “Večer”.

Zbog obilnih kiša u decembru te toplotne inverzije u januaru trenutno na svim skijalištima, s izuzetkom Kanina, čija je prednost za slovenske prilike natprosječna nadmorska visina, snijega ima vrlo malo, između 20 i 40 centimetara, pa ne radi dobar dio skijaških vučnica, a otvoreno je samo pola pruga.

Na popularnom Krvavcu, koji posjećuju skijaši iz Ljubljane i okolice, dosadašnju štetu zbog nedostatka snijega procjenjuju na pola miliona eura, jer su prodali više od dvostruko manje skijaških karata nego u sezoni 2018/2019., a u pogonu imaju šest od ukupno 13 vučnica te 26 pruga.

Na skijalištu iznad Bohinjskog jezera kažu da u odnosu na prošlu sezonu bilježe pad prihoda zbog znatno manjeg posjeta i povećanja troškova za snježne topove za umjetni snijeg te da ih brinu meteorološke prognoze o sunčanom vremenu i izostanku snijega tokom januara.

Zbog kasnijeg početka sezone skijalište na Rogli je u decembru zabilježeno 46 posto posjetitelja manje nego prije godinu dana, ali je početak ove godine, kako kažu, “solidan” pa ih je u prvih desetak dana posjetilo skoro 20.000 skijaša.

I na mariborskom Pohorju dosadašnju štetu zbog “zelene zime” procjenjuju na oko pola miliona eura te upozoravaju na veće troškove zbog ponovnog nanošenja umjetnog snijega jer se onaj nanesen u decembru u međuvremenu skoro otopio.

Budući da se njena skijališta nalaze na relativno nižim nadmorskim visinama u odnosu na skijališta u susjednoj Austriji i Italiji, Sloveniju, navode mediji, znatnije pogađaju negativni utjecaji klimatskih promjena, odnosno globalnog zatopljenja, a uz to se njezini centri moraju više oslanjati na domaće goste jer skijaši iz drugih država čine samo trećinu posjetitelja skijaških centara.

Prema podacima državne agencije za okoliš, snijega je u Sloveniji svake zime sve manje, u dolinama i planinama.

Visina snježnog pokrivača zimi prosječno se prepolovila u odnosu na stanje iz 1960., a sada se smanjuje za deset posto svakih deset godina, prenosi mariborski list “Večer”. Istodobno, intenzivno se smanjuje i razdoblje sa snježnim padalinama pa je ono sada za 38 dana kraće u odnosu na 1960. godinu.

Snijega je manje i količinski, a klimatske su promjene vidljive i u pomicanju najhladnijeg razdoblja u godini s decembra, kako je bilo prije, na prve mjesece u godini, pokazuju podaci slovenske agencije za okoliš, prenosi Hina.