Slovenija je preuzela predsjedavanje Vijećem Evropske unije, koje će se odvijati pod sloganom “Zajedno. Otporna. Evropa”. Slovenačko predsjedavanje izazvalo je veliku pažnju regiona. Dok jedan dio javnosti očekuje da će ovo predsjedavanje biti plodonosno i za BiH, pojedini politički analitičari smatraju da se slovenački prioriteti neće mnogo razlikovati od prioriteta njenih prethodnika, te da će status BiH, najvjerovatnije, ostati isti.

Slovenci predstavljaju prioritete djelovanja tokom predsjedavanja. Jedan od njih je veće angažovanje EU u procesu pridruživanja Zapadnog Balkana.

“To je, prije svega, politika Janeza Janše, koja je u suprotnosti sa vrijednostima EU i principima na kojima bazira EU. Situacija je na jedan način paradoksalna jer sa ovim teretom ući u predsjedavanje”, kaže Klemen Grošelj, član Evropskog parlamenta.

Slovenija i “non-paper”

Budući da dio bh. političara optužuje Sloveniju za “non-paper” u kome je predstavljena politika podjele BiH, drugi dio smatra kako je nova uloga Ljubljane prilika da se takva politika prema BiH ispravi.

“Mislim da Slovenija ima razloge da dokaže da njeni dužnosnici ne stoje iza “non-papera”. Oni su se ogradili od Janše pa nadalje. Ona sad će imati priliku i potrebu da bude vrlo konstruktivna i korektna prema BiH. Ja to očekujem tako”, kaže Bakir Izetbegović, predsjedavajući Doma naroda BiH.

“Ja sam prije skoro 20 godina bio ambasador BiH u Sloveniji i ubijeđen sam da Slovenija u ovom trenutku ima dobre namjere prema regionu pa i prema BiH. To što ona preuzima predsjedavanje je šansa, ne samo za BiH, nego i za države regije”, smatra Mladen Bosić, delegat u Domu naroda PSBiH.

Stav analitičara varira od toga da će slovenačke vlasti biti naklonjene svojim susjedima, do krajnosti da se, u narednim mjesecima , ništa neće promijeniti ni na bosanskohercegovačkoj, niti na regionalnoj političkoj sceni.

“Očekujem da će sa većim stepenom odgovornosti nego neke druge, geografski udaljene članice EU, pristupati Slovenci i BiH i njenom okruženju”, ocjenjuje Milan Sitarski, politički analitičar.

Proširenje NATO-a, ali ne i EU

“Mislim da EU nema šansi da se proširi dalje, odnosno, ona to ne želi. Ako bi se proširila bila bi natjerana od strane SAD-a, u šta sumnjam da će doći do toga jer su SAD zainteresovane za širenje NATO-a, a ne EU”, dodaje Zlatko Hadžidedić, stručnjak za međunarodne odnose.

Slovenija je 2004. godine postala punopravna članica Evropske unije, a tri godine kasnije članica zone Šengena i evrozone. Ovo je njeno drugo predsjedavanje, a prvi put je bilo 2008. godine. (N1)