Rječnik crnogorskog jezika i književnosti, čiji je izdavač Crnogorska akademija nauka i umjetnosti (CANU), izazvao je pravi bunt u crnogorskoj javnosti. Predstavnici Bošnjaka i Albanaca u Crnoj Gori burno su reagovali zbog kako su istakli “grubih uvreda na račun pripadnika bošnjačko-muslimanskog i albanskog naroda i građana islamske vjeroispovijesti” u rječniku crnogorskog jezika, a od Ministarstva nauke zatražili da zabrane stavljanje u bilo koju vrstu prometa izdanja rječnika.

S druge strane, iz CANU-a je saopšteno da Savjet za izradu rječnika preuzima punu odgovornost za stručnu i naučnu utemeljenost projekta, kao i za sve eventualne nedorečenosti.

Početkom aprila, Crnogorska akademija nauka i umjetnosti objavila je prvi dio rječnika crnogorskog narodnog i književnog jezika, kao “skroman poklon narodu uoči deset godina nezavisnosti”. Na nešto više od 500 stranica popisano je više od 12.000 riječi koje počinju slovima A, B i V, zajedno sa informacijama o njihovom izgovoru, značenju i upotrebi.

– Iskrivljavanje činjenica – 

Najprije je reagovao poslanik Albanske alternative Nik Đeljošaj, koji je u znak protesta ovog rječnika odlučio da bojkotuje sjednice Crnogorskog parlamenta, zbog ophođenja u rječniku prema Albancima.

Đeljošaj je negodovao zbog termina “albanizacija“ i “albanizirati“. Termin “albanizacija“ u rječniku je objašnjen kao nametanje albanskog jezika, kulture i običaja drugim narodima.

Suljo Mustafić, poslanik Bošnjačke stranke i potpredsjednik Skupštine Crne Gore, javno je na sjednici negodovao zbog pojedinih termina u rječniku. U razgovoru za Anadolu Agency (AA), Mustafić ocjenjuje da se u rječniku na najgrublji mogući način vrijeđaju prvenstveno pripadnici islamske vjeroispovijesti u Crnoj Gori, a onda i pripadnici bošnjačkog i albanskog naroda.

“Riječ je o otvorenom nasrtaju na tradiciju manjinskih naroda u Crnoj Gori, u ovom slučaju Albanaca i Bošnjaka. Pod odrednicom Bošnjak stavlja se da je stanovnik Bosne, što može u neku ruku biti tačno. Ali, u drugom značenju se govori da je to pripadnik južnoslovenskog naroda. A u trećem značenju, kojega nema, a koje bi trebalo biti prvo, jeste da je to stanovnik Crne Gore, odnosno pripadnik naroda koji čini deset posto populacije, te da je to narod koji je utemeljen u Crnoj Gori, koji je stariji na ovim prostorima nego država koja se tako danas zove. Bošnjaci su ulazeći u Crnu Goru unijeli svoju kulturu, tradiciju, jezik i običaje, i postali su dio države Crne Gore“, kaže Mustafić.

Na pitanje da li iza svega stoji neznanje ili loša namjera, Mustafić vjeruje da ima i jednog i drugog.

“Ima neznanja, nisu čak ni akademski krugovi izuzeti iz toga. Možda je i u pitanju površnost, da se neke stvari što prije završe. Ja mislim da tu ima i loše namjere, jer ne mogu da vjerujem da se za antifašistu kao primjer uzima Draža Mihailović, presuđeni ratni zločinac, kvisling, saradnik okupatora. Takođe, kod nekoliko riječi iz islamske tradicije se uzima negativna konotacija, gdje se abdest, islam, muslimani dovode u vezu sa Turcima, ali u negativnom kontekstu. Govori se o islamu kao nečemu što nije dio crnogorskog kulturnog prostora, već govori se o islamu kao subreligiji. Imate Adama, a nema Adema, do toga da se koristi najpogrdniji termin koji je ikada izmišljen na ovim prostorima, Agarjanin, koji je definisan kao “musliman, Turčin; nevjernik, bezbožnik“, čime su riječi nevjernik i bezbožnik predstavljene skoro kao sinonimi za muslimana ili Turčina. Da su konsultovali bilo koji islamsku enciklopediju ili, pak, ako im je to bilo strano i daleko, mogli su pogledati recimo hrvatsku enciklopediju, tamo bi vidjeli da je Agarjanin, od Agara, a to od Hadžera, ime druge žene Božjeg poslanika Ibrahima, praoca muslimana i Jevreja. To su frapantne stvari, s obzirom da je u toj redakciji za izradu rječnika bilo muslimana i Bošnjaka. To su ljudi koji su vrsni intelektualci, i vjerujem da će se ubrzo ograditi od ovog naučnog rada, i ne mogu da vjerujem da su učestvovali u tome“, poručuje Mustafić.

– Mnoštvo falsifikata i uvreda – 

Genci Nimanbegu, predsjednik Nacionalnog savjeta Albanaca i poslanik FORCA-e, u izjavi za AA ističe da ono što se vidjelo u rječniku, “to je za njih uvredljivo, i stvara jaz između Albanaca i CANU-a“.

“Sigurno da ne očekujemo samo povlačenje rječnika, već i izvinjenje tog redakcijskog tima, za koje vidimo da nema raspoloženja. Mislim da bi intelektualci i akademici trebali da se distanciraju od ovog rječnika“, kazao je Nimanbegu.

Suljo Mustafić poručuje da ga ne bi čudilo da je ovakav rječnik izdala “neka kraljevska srpska akademija iz 19. vijeka ili, pak, nekakva akademija Republike Srpske iz 90-ih godina“.

“Ne bi se ni bavili time, znamo kakvi su to sadržaji bili i kako su tumačili ove pojmove. Ali, da u 21.vijeku, u Crnoj Gori u multietničkom backgroundu da se takve stvari nađu, ne mogu da vjerujem. Mi tražimo hitnu reakciju državnih organa, akademije, koja duguje veliko izvinjenje pripadnicima Albanaca i Bošnjaka, a takođe očekujemo zabranu distribucije ovog rječnika. Ako ovo krene u distribuciju, ostaje jedan trajan biljeg sramote iz 2016. godine, gdje se muslimani, Bošnjaci i Albanci tretiraju na takav način. Ne daj Bože da je u pitanju izdanje koje bi išlo od slova A do Š, kada smo na ovoliko slova našli bezbroj falsifikata i uvreda“, kazao je Mustafić.

Iz CANU-a nije bilo moguće dobiti komentar o ovoj temi. Ipak, ova organizacija je izdala saopštenje, u kojem navodi da Savjet za izradu rječnika preuzima punu odgovornost za stručnu i naučnu utemeljenost projekta, kao i za sve eventualne nedorečenosti.

“Umjesto odgovora na nenaučne i politizovane napade, nastavljamo rad na projektu od najvećeg kulturnog i naučnog interesa za državu Crnu Goru, pri čemu ostajemo otvoreni za sve sugestije kulturalne, naučne i stručne prirode“, saopšteno je iz CANU-a.

Reakcije su stigle i iz političkih partija u Crnoj Gori. Liberalna partija i Crnogorska demokratska unija zatražile su povlačenje rječnika. (Tuzlanski.ba)