Četvrtak, 29. Jula 2021.
Tuzlanski.ba logo

Planirate godišnji u Hrvatskoj? Pripremite se, puno toga će se promijeniti

Preuzmite sliku

U ovom trenutku i dalje nije jasno hoće li Hrvatska ove godine imati nešto što bi se uopšte moglo opisati kao turistička sezona, a još manje je jasno kako bi turizam u doba pandemije koronavirusa mogao izgledati.

Hoće li i kako, barem u jednom dijelu sezone, funkcionisati hoteli, privatni apartmani i kampovi?

Ministar turizma Gari Cappelli (HDZ) zasad o potencijalnoj turističkoj sezoni daje donekle kontradiktorne izjave, piše Index.hr.

Cappelli: Domaći turisti ne mogu spasiti sezonu, ali će biti prioritet

‘Domaći turisti ne mogu spasiti turističku sezonu u Hrvatskoj jer je njihov udio u ukupnom prometu u zadnje dvije rekordne godine bio oko 12 posto, ali turizam na njih svakako računa kada popuste mjere zaštite od koronavirusa, o čemu odlučuje Civilni štab’, izjavio je Cappelli 15. aprila, da bi samo dan kasnije u jednom intervjuu naglasio da će ‘prioritetno biti domaće stanovništvo’.

‘Idu na vladu određeni naši prijedlozi, o njima će se raspravljati, imamo set svega što ćemo ponuditi epidemiološkoj službi. Čini mi se da je realnije da se približimo nautičkom turizmu, kampovima, nešto što je u prirodi, na osami. Imamo prijedloga za otvaranje restorana u nekom zadnjem setu, pod nekim određenim uslovima, je li to svaki drugi-treći stol, samo terase’, najavio je Cappelli neke promjene koje treba očekivati kada je riječ o praktičnom funkcioniranju turizma.

Cappelli najavljuje i razgovore na nivou Evropske unije, međutim činjenica je da je udio turizma u hrvatskom BDP-u 20-ak posto, najviši među članicama Unije, i da će izostanak prave turističke sezone biti velik udarac za Hrvatsku.

Najavljuje se sniženje cijena

Turizam u ovoj situaciji zapravo ovisi o tri faktora: 1. epidemiološkim mjerama koje neće samo tako nestati preko noći, 2. sposobnosti prilagodbe turističkog sektora važećim mjerama i 3. želji ljudi da uopće idu na ljetovanje.

Ministar turizma najavljuje da će doći do sniženja cijena.

‘Bit će jeftinije, pogotovo privatni smještaj koji će sigurno za turističku potražnju biti važniji u dijelu gdje se gleda kako biti u boljoj izolaciji, kvalitetniji i bliži pristup prirodi s manje kuća u okolini i slično’, kazao je Cappelli ističući da su u sličnoj poziciji i kampovi.

  • Capak: Dolazak stranih turista ovisi o stanju u njihovim zemljama

    Kada je riječ o epidemiološkim mjerama, direktor Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak je jučer na konferenciji za medije izjavio sljedeće: “Ljeto se bliži, ali situacija je nepoznata. Ne znamo kakva će biti situacija u Evropi. Ako situacija bude ovakva, da druge zemlje imaju goru situaciju nego mi, nikako neće biti dozvoljen dolazak turista. Ta djelatnost više neće izgledati kao prije, epidemiolozi će donijeti odluku kako to treba izgledati. Ako u nas bude dobra slika, naši građani će moći doći na more. Dolazak stranih turista ovisit će o stanju u njihovim zemljama.”

    Beroš: Novi logo za hrvatski turizam mogao bi biti “corona free”

    Ministar zdravstva Vili Beroš je neki dan najavio da se u vladi “intenzivno razmišlja o reaktivaciji gospodarskih mjera, o turizmu, te smo se u vladi neki dan šalili kako bi novi logo za hrvatski turizam mogao biti ‘corona free'”.

    ‘Vjerujem da ova ugroza neće trajati toliko, međutim ukoliko i potraje, potrebno je naći te aktivnosti gospodarske koje su od bitne važnosti i staviti ih u neki epidemiološki okvir. Recimo, hoteli su sjajni, imaju sobe s odvojenim kupaonama, može se dostavljati hrana… Eto, nije to loš koncept za eventualna razmišljanja’, rekao je Beroš u intervjuu za RTL.

    Pejović: Maske postaju obaveza za sve radnike u turizmu

    Index se za komentar obratio Zoranu Pejoviću iz Paradox Hospitalityja, konzultantske kompanije za hotelski menadžment iz Splita. Pokušali su s ovim stručnjakom za turizam definisati i kako bi u doba pandemije koronavirusa, za koji i dalje nema ni vakcine ni lijeka, mogao u svakodnevnoj praksi izgledati turizam u Hrvatskoj.

    Započeli smo s ventilacijom.

    ‘S promjenom zraka u sobama ne bi trebalo biti problema, to je izazov za zatvorene prostore poput konferencijskih dvorana i slično. Vidimo da avionske kompanije već obećavaju da će uvesti ventilaciju koja garantira promjenu zraka svakih sat vremena ili slično. Kod nas taj problem neće biti toliko izražen jer smo na moru i ventilacija će se provoditi i prirodnim putem’, kaže Pejović.

    ‘Vjerojatno će maske postati obavezne za sve radnike u turizmu. Ne moramo puno gatati oko nekih stvari, možemo pogledati što sada rade u Kini u kojoj su se ponovno otvorili hoteli. Djelatnici nose maske i rukavice, koje su ionako bile dio radne opreme u mnogim poslovima u hotelskom smještaju, pa onda dezinfekcija na ulazu u hotel, dezinfekcija na ulazu u hotelski restoran’, objašnjava sagovornik.

    Prilagođavanje novim mjerama

    Dodaje kako se može očekivati da će u hotelima sredstva za dezinfekciju postati standardni dio ponude, kao što su sada primjerice sapuni. Maske će postati obavezne, ali oko korištenja rukavica i dalje postoje prijepori jer one mogu funkcionirati kao prijenosnik. Ključno je često pranje ruku, napominje Pejović.

    ‘Ovo kratkoročno planiranje koje ćemo napraviti u sljedeća dva-tri mjeseca zapravo je uvod u dugoročni način funkcionisanja. Neki ljudi kažu da će se sve promijeniti, s čime se ne slažem. Ljudi su bića navike te se kroz povijest mijenjaju mediji ostvarivanja tih navika, a ne same navike. Ljudi će i dalje htjeti putovati i družiti se, međutim morat ćemo se prilagoditi novim mjerama’, smatra Pejović.

    Švedski stol kao potencijalni izvor zaraze i kako to riješiti

    Šta je sa švedskim stolovima u hotelima? Oni izgledaju kao potencijalno vrlo pogodna mjesta za širenje koronavirusa.

    ‘Možda će se švedski stolovi ukinuti, a možda će na svima postati obavezno ono što mnogi sada već imaju i zove se sneeze guard, odnosno zaštita od kihanja. To je nešto poput staklene ploče nad hranom koja hranu štiti od kihanja. Rukom se mora podvući pod tu staklenu ploču i uzeti hranu, a sneeze guard je uobičajeno postavljen u visini između lica i ruku. Time bi se mogla spriječiti kapljična transmisija virusa’, kaže Pejović.

    Izbjegavanje gužvi na recepciji

    U hotelima se često događaju gužve na recepciji kada odjednom dođe veća skupina gostiju.

    Takve gužve se ubuduće mora izbjegavati ako se želi sprečavati brzo širenje virusa. Pejović kao rješenje predlaže check in u sobama: “Unaprijed se svim gostima dodijele sobe i vodi ih se direktno u njih čim dođu u hotel pa se tamo potpisuje obrazac za prijavu i pokazuje pasoš. Tako ćemo raditi u našem hotelu na Hvaru, u koji ćemo goste direktno dovoditi iz Zračne luke Split. Mnogi hoteli sebi to neće moći priuštiti, ali oni će onda vjerojatno otvoriti više stanica za check in u hotel, recimo osam za razliku od trenutne dvije.”

    Hoteli su prije nudili i razne dodatne aktivnosti, upošljavali animatore. Pejović smatra da će se to sada bar na neko vrijeme promijeniti.

    ‘Ponuda će se sada svesti na smještaj i ponudu hrane i pića, naravno i dostavljanje istoga u sobu. Hoteli su prije nudili animatore jer im je to bila razlika u odnosu na one koji to nisu imali, cilj je bio tako marketinški privući goste. Sada jedinstvena marketinška ponuda postaju zdravlje i sigurnost”, ističe Pejović. Naglasak će ubuduće biti na očuvanju zdravlja gostiju, na tome da se provode novi standardi dezinfekcije.

    Privatni apartmani bi mogli biti privlačni gostima koji dolaze svojim autima

    Ovaj stručnjak za turizam predviđa da će doći i do ograničenja broja ljudi koji smiju istovremeno biti u bazenima, na plaži i slično. Međutim Pejović ne očekuje gužve.

    ‘Još uvijek razmišljamo o svemu tome s prošlogodišnjim stanjem uma. Neće se ljudi tako slobodno kretati kao prije, neće u jednom danu sletjeti stotine letova. Sada će se tačno znati kada svaki gost dolazi jer će cijeli put biti pomno isplaniran’, kaže Pejović.

    Kada je, pak, riječ o privatnim apartmanima, Pejović smatra da bi takav smještaj mogao biti naročito privlačan gostima iz Austrije i Njemačke koji će na Jadransko more doći svojim automobilima.

    ‘Očekujem povratak putovanja autom, mislim da će turizam izgledati kao 1970-ih. Dakle, ljudi će sada radije sjesti u auto u Münchenu i voziti 8-9 sati do mora nego u avion. Putovanje autom omogućava da cijeli put kontrolišeš sam, da dođeš od tačke A do točke B bez nekih velikih dodira s drugim ljudima. Turisti te vrste često imaju svoje iznajmljivače na Jadranu, pretpostavljam da bi se ti gosti mogli prvi vratiti’, navodi Pejović.

    Domaći turisti neće spasiti sezonu

    Prednost privatnog smještaja je i što gosti mogu sami sebi kuhati i tako kontrolisati hranu koju unose. Dezinfekcija soba će biti neizbježna, može se očekivati da će prvo pitanje turista iznajmljivaču biti: “Je li ova soba dezinficirana?

  • Pejović smatra da je glupost očekivati da će domaći turisti spasiti sezonu, a ne očekuje ni velik pad cijena koji najavljuje ministar Cappelli. “Ne vjerujem da će se odjednom moći za 20 eura po noći spavati u Dubrovniku”, kaže.

    Prednost kampova je što u njima već postoji distanca

    Scene gužvi na plažama ovog ljeta najvjerojatnije nećemo gledati. Međutim i tu postoje neke inovacije.

    “Talijani već razvijaju nekakve boksove za plažu, otprilike 3 puta 3 ili 4 puta 4 metra za dvije ležaljke. Konstrukcija je od pleksiglasa. Meni to izgleda tragično, ali ljudi očito razmišljaju o svemu. Važno je i da se gosti ponašaju razumno, da drže distancu na plaži. No gužve na plažama ove godine definitivno ne očekujem”, predviđa.

  • Kampovi, pak, imaju tu prednost da se šatori i prikolice u njima mogu rasporediti bez problema po pravilima držanja razmaka. Najveći problem bi u kampovima mogli biti sanitarni čvorovi.

    ‘Kampovi sami po sebi nude distancu. Problem će biti zajednički prostori. Kampovi bi mogli u ovoj situaciji imati sasvim dobru poziciju. Naročito kada je riječ o turistima koji dolaze sa svojim kamp-kućicama’, zaključuje Pejović.

    Reputacijski rizik

    Ovaj konzultant upozorava turističku branšu da postoji “ogroman reputacijski rizik” ako se neki hotel ili privatni smještaj ili kamp pretvori u žarište širenja koronavirusa te da i zato treba biti detaljan i postojan u provođenju zaštitnih mjera.

    ‘Već sada vidimo da je Italija izgubila povjerenje turista. Možda će se na kraju ispostaviti da je u, recimo, Belgiji umrlo više ljudi u odnosu na ukupan broj stanovnika nego u Italiji, ali o Belgiji se nikad neće pričati na način kao što se sada govori o Italiji. Najgore je biti prvi kad je nešto loše u pitanju, kao što je najbolje biti prvi kad je nešto dobro u pitanju’, zaključuje Zoran Pejović.

    Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje

    Ključne riječi: , , ,