Magistrant Dušan Pejin iz okoline Sombora uspešno je ove nedjelje odbranio svoj magistarski rad „Ishrana krava muzara povećanim nivoima suhim repinim rezancima šećerne repe“ pred komisijom Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu.
Kuriozitet ovog događaja je što je novi magistar osamdesetogodišnjak, a magistarski rad prijavljen je 1978. godine, a uspešno realizovan 38 godina kasnije, javlja Anadolu Agency.
U međuvremenu, 2012, stekao je i zvanje mastera u oblasti fitomedicine-entomologije. Sve ispite na master studijama od 2009. do 2012. godine polagao je sa desetkama, a ove nedjelje je konačno postao i magistar, takođe sa čistom desetkom.
Njegov mentor, prof dr. Dragan Glamočić, poznatiji i kao nekadašnji ministar poljoprivrede, navodi da se osamdesetogodišnji magistrant tokom odbrane svog rada nije znojio, zamucnuo, te da su trebali “mlađi da dođu i čuju kako se brani rad”.
Pejin tvrdi da je napisao izvanredan rad, koji će da služi budućim generacijama kao školski primjer.
– Pred odbranu rada nije imao tremu –
“Prije početka odbrane magistarskog rada, predsjednik komisije pitao me da li imam tremu. Odgovorio sam mu da je nisam imao ni na prvom ispitu, pa nema razloga da je imam i sada”, kaže novopečeni magistar za AA.
Fakultetsku diplomu stekao je 1963. godine na Poljoprivrednom fakultetu – opšti smijer, kao peta generacija studenata od osnivanja ove naučno-obrazovne ustanove. Kako kaže, već sutradan se javio na posao agronoma u Zemljoradničku zadrugu u Čonoplju kod Sombora, a zbog upaređenja znanja, ali i mogućnosti za bolju platu upisao je poslijediplomske studije 1978. godine na odsjeku Ishrana domaćih životinja – ishrana goveda. Tada je uz finansijsku podršku tadašnje pokrajinske vlasti izveo ogled koji mu je postao magistarska teza, a koji je izveden 1979. godine.
“Radio sam ogled na 64 krave domaće šarene i crvene holštajn rase i dokazao da repini rezanci mogu u potpunosti da zamijene kukuruz u ishrani krava. Grla su bila podijeljena u četiri grupe, jednu kontrolnu i tri ekperimentalne. Obroci su bili identični u pogledu kabastog dijela u kome je dominirala zelena lucerka, dok je koncentrovani dio obroka bio različit. Rad je dokazao da je upotrebom povećanih nivoa repinih rezanaca ostvarena značajna ušteda u proizvodnji mlijeka u datoj tržišnoj situaciji. Čak je u ishrani šećernom repom povećan procenat masti u mlijeku kod krava”, kaže Pejin.
Međutim, poslije tog ogleda, njegov mentor je otišao u penziju, a ishrana repinim rezancima sve više počela da se primjenjuje u ishrani krava, pa je ostalo da pronađe novog mentora, ali i prilagodi rad, jer je vrijeme prolazilo pa su se i mjerne jedinice mijenjale. Brojni poslovi su odugovlačili da ovaj posao završi kako treba, što mu je pošlo za rukom uz mentorsku pomoć profesora Glamočića.
“Dok sam radio nisam imao puno vremena, te sam nakon odlaska u penziju, odlučio da prvo odbranim master rad prije četiri godine, a sada i magistarsku tezu”, kaže Pejin.
Dušan Pejin rođen je 29. oktobra 1937.godine. u Kruševlju kod Sombora.
– Upisao bi i Veterinarski fakultet da je mlađi –
Moždanu vitalnost i pored pozamašnog broja godina je održavao čitanjem, a sebe opisuje kao “čovjeka knjige”, koji potiče iz porodice u kojoj se obrazovanju pridavao značaj. Njegova majka Anica bila je učiteljica, koja u nemogućnosti da mu posveti mnogo pažnje, a želeći da njen sin napreduje i unapređuje znanje, naučila ga je da svoje znanje zapisuje na papire koje je ona pregledala, pa je tako mladi Dušan imao gotovo svakodnevne kontrolne radove.
Kako kaže, otac je želio da završi veterinu, ali fakultet je bio Beogradu, a Beograd je za Dušana bio “previše brdovit”, pa je fakultetsku diplomu stekao u Novom Sadu.
“Da sam deset godina mlađi, upisao bih Veterinarski fakultet i ispunio očevu želju. Što se magistarskog rada tiče, uradio sam to kao od šale, jer sam u toj materiji. Imam tri teme pripremljene za doktorat, ali nemam novaca. No, moja snaha, nakon magistarske diplome, kaže da ne očajavam i da će se naći novca… Čitao sam da je neki Mađar doktorirao u 85. godini. Ja sad planiram da ga zaobiđem”, zaključuje Dušan Pejin. (Tuzlanski.ba)
