Srijeda, 19. Maja 2021.
Tuzlanski.ba logo

Novi plan Plenkovićeve Vlade: Na posao i nakon 65. godine, ukida se dobna granica za obavezan odlazak u penziju

Preuzmite sliku

Glavni je razlog za izmjene starenje stanovništva i poticanje što dužeg ostanka na poslu

Ministarstvo rada, prema prijedlogu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, planira revidirati zakonsku odredbu o automatskom prestanku radnog odnosa sa 65 godina života i 15 godina penzionog staža ako se poslodavac i radnik ne dogovore drugačije, a izmjene će, kako saznaje Jutarnji.hr, ići postepeno i u smjeru da se svake godine po, primjera radi, tri mjeseca podiže dobna granica za odlazak u penziju.

Iako je, kako je potvrđeno Jutarnjem, na ovosedmičnom sastanku oko izmjena Zakona o radu bilo i radikalnih prijedloga da se dobna granica za automatski prestanak radnog odnosa skroz izbriše, što je začudilo poslodavce, izvori iz Ministarstva rada kažu nam da to ipak neće biti tako, nego da je vjerovatniji scenarij da se postepeno ta granica diže do 67 ili 68 godina. Do tih godina života radili bi samo oni radnici koji to žele, a granica bi se dizala za najvjerovatnije tri mjeseca godišnje.

– To je nešto što tek trebamo usuglasiti sa socijalnim partnerima, a intencija je da oni koji to žele i mogu ostanu duže u svijetu rada – poručuju iz Ministarstva.

Ta bi se odredba onda odnosila i na privatni, ali i na javni sektor.

U Planu stoji pojašnjenje kako bi duži ostanak u svijetu rada značio i povećanje penzija za svaki mjesec kasnijeg penzionisanja, odnosno tzv. bonifikaciju od 0,34 posto do najviše 20,4 posto. Mijenjao bi se i Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju, koji u cijelosti nameće obvezu podmirivanja troškova bolovanja poslodavcu koji zapošljava radnika koji je već ispunio uslove za starosnu penziju, a uz to bi se mijenjali i svi povezani propisi.

Postepeno povećanje

Argumenti su da nam je stanovništvo sve starije, da imamu tendenciju daljnjeg pada broja stanovnika na 3,4 miliona do 2050. uz povećanje udjela stanovništva starijeg od 65 godina sa 21,1 posto na 30,2 posto.

Danijel Nestić iz Ekonomskog instituta kaže da je to ozbiljna tema za raspravu i da je dobro da si Vlada uzme dovoljno vremena kako bi iznjedrila konačno rješenje.

– Očekujem da bi se mogla povećati dobna granica, jednokratno ili postepeno, i to bi bio dobar smjer. U Hrvatskoj je, naime, prosječni radni staž kratak i u tom se razdoblju prikupi relativnio malo doprinosa, pa su posljedično i penzije male. Rješenje je da se poveća broj godina u radnom odnosu kako bi se povećale i penzije. Ljudi su sve zdraviji, sve dulje žive i treba dopustiti onima koji to žele da dulje i rade – smatra Nestić.

Upozorava pak kako to treba napraviti postepeno i u dijalogu s poslodavcima i radnicima, i to ne samo zbog privatnog, nego i javnog sektora, gdje se može očekivati da će veći broj ljudi htjeti ostati raditi duže, što može biti opasnost ako se to napravi naglo jer bi se mogao zakočiti priliv mlade radne snage.

– Ako se to napravi postupno, tokom dužeg razdoblja, da se tome mogu prilagoditi i radnici i poslodavci, i u tom se razdoblju može vidjeti postoje li neki problemi, uz razgovor sa svima, mislim da je u osnovi to dobra mjera i da bi trebalo ići u tom smjeru. Po meni, određivanje dobne granice za automatski prestanak rada ima neke elemente i diskriminacije po dobi – smatra Nestić.

Konačno rješenje

Jasna A. Petrović iz Sindikata penzionera kaže da se svakome ko želi i sposoban je za to mora omogućiti rad. U tom sindikatu zagovaraju svaku varijantu rada ako neko to želi raditi, a ne da ga se prisiljava na odlazak u penziju.

– Nikoga se ne može prisiljavati da radi duže nego što je očekivan životni vijek. Ne možemo se mi upoređivati sa skandinavskim zemljama, gdje se radi do 70. godine, jer nemamo takav životni standard, ali ko god može i sposoban je, mora mu se omogućiti rad. Kao što ni primanje penzije ne bi trebala biti zapreka za dodatni rad – kaže Jasna Petrović.

Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, podržava takvu ideju.

– Mi smo na to upozoravali kada je bila rasprava o podizanju dobne granice za penzionisanje, da po sili zakona ideš u penziju sa 65, a starosna penzija se diže na 67 godina, i da nema logike kočiti neke djelatnosti – kaže Sever.

Iz Ministarstva rada službeno su odgovorili kako se o svemu tome još vodi rasprava te da NPPO nije konačan. “Sadržaj NPPO-a koji se odnosi na unapređenje radnog zakonodavstva, predstavlja skup mjera kojima će se odgovoriti na izazove tržišta rada i koje će se provesti zakonskim izmjenama, pa će tako konačni prijedlog sadržaja definisati radne skupine koje na pripremi tih propisa budu radile. Modernizacija radnog zakonodavstva provest će se u dogovoru sa socijalnim partnerima, poručuju iz resornog Ministarstva.

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje