Hrvatska Vlada donijela je Memorandum o razumijevanju u vezi s minusom na tekućim računima građana koji su u petak u zagrebačkim Banskim dvorima potpisali ministar finansija Marko Primorac, guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić i predstavnici 13 banaka.

Ovim memorandumom vlasti žele građanima olakšati troškove tog oblika zaduživanja i pomoći u otplati dugova.

Građani znaju

Prema neslužbenim izvorima, ovaj potez Vlade odnosi se na milion i 800 hiljada hrvatskih građana. Najkasnije do sredine sljedeće godine banke će ponuditi prelazak na dopušteno prekoračenje svima kojima je odobreno tzv. prešutno, no ograničavajuća kamatna stopa na obje vrste minusa primjenjivat će se od početka septembra. Tzv. prešutna prekoračenja neće se smjeti ukidati a da potrošač to sam nije zatražio, a za građane je najvažnije da će najkasnije do kraja juna sljedeće godine banke ponuditi prelazak na dopušteno prekoračenje.

Banke neće moći prodavati potraživanja po osnovi prešutnih prekoračenja dok potrošačima ne omoguće prelazak na dopuštena prekoračenja, odnosno dok ne istekne razdoblje za prihvat ponude za prelazak na dopuštena prekoračenja, kazao je ministar. U slučaju izmjene ili ukidanja prešutnog minusa, Memorandumom se garantira mogućnost obročnog izlaska iz tog duga, tj. da će banke omogućiti otplatu na najmanje 12 mjesečnih rata.

Također, banke se obvezuju na to da iznos prešutnog prekoračenja, koje će se odobravati ubuduće, neće moći biti viši od jednog mjesečnog primanja.

Ministar privrede i održivog razvoja Davor Filipović ponovno je istaknuo u četvrtak da Vlada radi na sveobuhvatnom paketu mjera koji će predstaviti na jesen, čiji je cilj pomoć građanima i gospodarstvu zbog rasta cijena prije svega energenata. Filipović je pritom najavio da će Vlada iduće sedmice predstaviti smjernice i preporuke građanima o tome kako smanjiti potrošnju energije. Za ove preporuke štednje kaže da neće biti revolucionarne jer “naši ljudi znaju što uraditi kada treba uštedjeti energiju”.

Naveo je da će preporuke biti usmjerene i prema javnom sektoru, a pratit će ih medijska kampanja. Rekao je da će hrvatska Vlada učiniti sve da se Hrvatska uklopi u evropski plan. Hrvatski građani se npr. masovno pitaju hoće li se uskoro voziti javnim prijevozom za samo 70 kuna (devet eura) mjesečno, to jest po njemačkom modelu.

Ove nade podgrijao je novi potpredsjednik Vlade zadužen za gospodarstvo i ministar prometa Oleg Butković svojim najnovijim izjavama. Nijemci se cijelo ljeto voze javnim prijevozom (bus, vlak, metro) za devet eura mjesečno, španske vlasti odlučile su da će od 1. 9. prigradski i regionalni vozovi biti besplatni. Butković je za jednu zagrebačku komercijalnu televiziju izjavio da i hrvatska Vlada o tome razmišlja. Još razmišljaju hoće li uvesti spomenutu jeftinu mjesečnu kartu ili će subvencionirati prijevoznike, ali jedan od prijedloga je da se ljudi neograničeno voze za 70 kuna mjesečno, kaže ministar.

”Nismo u situaciji da možemo sto posto, ali postoje elementi da možemo stimulirati javni prijevoz, to bi bio prigradski i gradski, unutar županija”, rekao je Butković.

Njemačka vlada je u sklopu mjera kojima bi se građani rasteretili zbog naglog povećanja cijena energenata, u 6. mjesecu uvela na tri mjeseca mjesečnu kartu javnog prijevoza koja košta devet eura i važi na području cijele Njemačke za sva prometna sredstva lokalnog prijevoza i neograničen broj vožnji. Do sredine ovog mjeseca prodano je, kako se navodi, 30 miliona takvih mjesečnih karata po sniženoj cijeni, a uvođenje ove jedinstvene mjesečne karte za javni prijevoz smanjilo je gužve na njemačkim cestama.

Uštede energije

Njemačke vlasti, javljaju mediji, trenutno razmišljaju u kojem obliku bi i nakon 8. mjeseca kada ističe ova tromjesečna tarifa karte za devet eura, poticali korištenje javnog prijevoza. Ipak, što se tiče Zagreba, dojam je da ljudi i dalje preferiraju vozikanje svojim limenim ljubimcima bez obzira na cijenu goriva. U stilu: kad je bal, nek’ je bal. Iako je zagrebački javni prijevoz besprijekoran i još po prihvatljivoj cijeni, vozna karta košta četiri kune (nešto više od pola eura).

Zato o štednji misle zagrebačke gradske vlasti. Grad Zagreb odlučio je da se četiri zgrade Gradske uprave hlade na 25, umjesto dosadašnja 22 stepena Celzija. U noćnom režimu klima se pali samo ako temperatura prijeđe 35 stepeni. Kažu da očekuju 20 posto uštede električne energije.

”Te mjere odgovor su na nepovoljnu situaciju s energentima i preporuke za mjere štednje Evropske komisije”. (Hina)