U slučaju drugog vala epidemije ili pojavljivanja većih žarišta novog koronavirusa zbog turističke sezone u Hrvatskoj će se preporučiti nošenje zaštitnih maski, a razmišlja se i o tome da njihovo nošenje postane obavezno, piše Jutarnji.

Otkako se virus pojavio, slijedile su oprečne informacije o tome jesu li maske potrebne ili ne, odnosno sprečavaju li širenje koronavirusa.

Tako se govorilo da ih ne trebaju nositi zdrave osobe, nego samo oboljele. No u međuvremenu su se pojavila brojna istraživanja koja ukazuju na njihovu učinkovitost, a i Svjetska zdravstvena organizacija izrazila je sklonost njihovu nošenju.

Odgovornost

Kada bi došlo do drugog vala, nadležni u Hrvatskoj jasno su dali do znanja da više neće biti restriktivnih mjera kojima smo pribjegli tokom marta i aprila jer ni naša, ni druge evropske ekonomije to ne bi mogle podnijeti.

Zbog toga će odgovornost i pridržavanje mjera fizičke distance, održavanje higijene i nošenje maski biti ključno za odbranu.

Bernard Kaić, voditelj Službe za epidemiologiju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, smatra da su maske dobro rješenje.

– Vrlo je vjerovatno da ćemo ići s tom preporukom jer je zaključak da maske pružaju zaštitu. To se odnosi i na zdrave i na bolesne i na sumnjive. Naravno da su najbolje hirurške maske, ali i platnene mogu biti zaštita – kaže Kaić i dodaje kako se preporuka za nošenje maski odnosi prvenstveno na zatvorene prostore, ali i na javne ako je fizička distanca nedovoljna.

Da se o tome ozbiljno razmišlja, potvrdio je i ministar zdravstva Vili Beroš koji ističe da epidemija nije gotova, na što nas upozorava situacija iz okolnih zemalja gdje se epidemija opet razbuktava.

– Bolest je nova pa je trebalo neko vrijeme da se donesu zaključci. Tako je i sa zaštitnim maskama. Ustanovljeno je da štite. Naravno, ne govorimo o stopostotnoj zaštiti jer je dokazano da virus može ući u organizam i preko oka koje nije prekriveno maskom – objašnjava Beroš. Uprkos tome, dodaje, riječ je o značajnoj zaštiti koja se ni u kojem slučaju ne može zanemariti.

– Stoga bi se u svakom zatvorenom prostoru, javnom prijevozu, mjestima gdje se okuplja veći broj ljudi maske trebale nositi. Ovo je globalna borba koju moramo svi zajedno pobijediti, a to se može samo disciplinom i odgovornim ponašanjem. Ako to znači nošenje maski, i to ćemo napraviti. Važno je da Covid-19 što prije bude samo loše sjećanje – kaže Beroš.

Istraživanja

Na pitanje hoće li biti dovoljno maski za širu upotrebu, za sve građane, ministar Beroš kaže da hoće. Naime, na početku je cijeli svijet bio u deficitu s maskama, no sada više nije tako, a osim toga, Hrvatska je pokrenula i vlastitu proizvodnju zaštitnih maski.

– Hoće li nošenje maski biti samo preporuka ili obveza, još je rano govoriti. Naravno, kao i od početka epidemije, sve ovisi o epidemiološkoj situaciji – zaključuje Beroš.

Najnovija istraživanja pokazuju da maske za lice mogu spriječiti širenje koronavirusa za 40 posto, što nikako nije zanemariv podatak. Riječ je o njemačkom istraživanju. Istraživanje se provelo postupnim uvođenjem maski u zatvorene prostore, poput trgovina i javnih prijevoza širom Njemačke, kako bi se ispitala učinkovitost nošenja te vrste zaštite.

Gledajući nove slučajeve u danima koji su slijedili, istraživači su zaključili kako postoji statistička podrška da su maske snažno smanjile broj slučajeva.

Studija

Kako se i dalje lome koplja, druga struja naučnika tvrdi da ti dokazi i dalje nisu dovoljno čvrsti.

Međutim, ova studija je objavljena kao rasprava za Institut za ekonomiju rada, a bavi se jednim od očito najkontroverznijih područja znanosti tokom pandemije – onim koje je dovelo do rascjepa mišljenja među istraživačima.

Da uporišta za pozitivne učinke nošenja maski ipak ima, govori i podatak da su od ponedjeljka obvezne u javnom prijevozu u Velikoj Britaniji, a radi se na tome da to pravilo vrijedi i u trgovinama.

Uz to, 6. aprila je njemački grad Jena uveo obavezu nošenja maski, 20. aprila je to učinjeno i u Saskoj te je primijećeno da maske djeluju i da se smanjuje broj zaraženih.

Sljedećih dana to je učinio i ostatak zemlje što je naučnicima omogućilo da upoređuju kulturno slične regije.

Zaključak je da je uvođenje maski za lice u Jeni rezultiralo smanjenjem za gotovo 25 posto kumulativnog broja prijavljenih slučajeva Covida-19 nakon 20 dana, a najveći pad, i to veći od 50 posto, bio je za najugroženiju skupinu – starije od 60 godina. (Tuzlanski.ba)