Hrvatsku svake godine napusti grad veličine Osijeka. Najviše odlazi populacija između 20 i 39 godina, a 7,7 posto njih doselilo je u BiH.

Od aprila 2011. do marta 2018. prirodnim putem izgubili su 91.750 stanovnika. Iseljavanje iz Hrvatske počelo je još 2009. godine. Godinu ranije Hrvatsku je zahvatila kriza, a Državni zavod za statistiku počinje bilježiti negativan migracijski saldo s inozemstvom. To znači da je 2009. godine broj Hrvata koji je odselio u inozemstvo premašio broj onih koji su iz inozemstva doselili u Hrvatsku, piše 24sata.hr.

Nakon pristupanja Hrvatske EU 2013. godine granice se otvaraju, a do posla u stranoj zemlji nikad nije bilo lakše doći. Ne čudi stoga da masovnije iseljavanje kreće od 2014. godine. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) u Hrvatsku je od 2012. do 2016. godine iz inozemstva doselilo 55.666 ljudi. Kako je u istom periodu iz Hrvatske u inozemstvo odselilo njih 115.084 saldo migracije je negativan i iznosi -59.418. Bitno je napomenuti da za svoja istraživanja o unutrašnjim i vanjskim migracijama DZS koristi podatke MUP-a o prijavama i odjavama prebivališta.

Kako mnogi Hrvati koji odsele u inozemstvo ne odjave odmah svoje prebivalište u domovini, stručnjaci predviđaju da je stvarna brojka iseljenih višestruko veća, odnosno da prelazi 300.000.

Podaci DZS-a pokazuju da su najgori migracijski saldo, odnosno najveću razliku između broja doseljenih i odseljenih imale Osječko-baranjska, Sisačko-moslavačka, Vukovarsko-srijemska, Zagrebačka te Brodsko-posavska županija.

Jedini pozitivan primjer je Istarska županija koja je od 2012. do 2016. godine uspjela sačuvati pozitivan migracijski saldo. Podatke o migracijama za 2017. godinu DZS trebao bi objaviti u julu. Zabrinjavajuće je da najviše odlazi mlado stanovništvo u naponu radne snage u dobi od 20 do 39 godina, njih čak 46,7 posto. Među njima je više muškaraca, oko 54 posto. Riječ je, kaže demograf Stjepan Šterc, o hrvatskoj budućnosti jer ti mladi ljudi za sobom povlače i svoje porodice.

“Velikim dijelom odlaze iz siromašnijih, ruralnih područja, okrenutih poljoprivredi, koji se s obzirom na stanje u toj privrednoj grani, napuštaju svom žestinom. Iz tih krajeva uobičajeno su išle migracije prema makroregionalnim centrima Hrvatske, koji sad također pokazuju negativan migracijski saldo. To samo svjedoči da nismo imali nikakvu makro-regionalnu strategiju, koja bi te ljude privukla u velike centre i zadržala u Hrvatskoj”, rekao je Šterc za 24sata.hr.

Do 2013. godine u Zagreb se još uvijek doseljava više ljudi nego što iz njega odlazi. Nakon 2013. godine, ni Zagreb više ne može konkurirati odredištima u drugim zemljama EU, te i on 2014. godine prvi put bilježi negativan migracijski saldo.

Najatraktivnije odredište Hrvatima je Njemačka koju je 2016. odabralo 58,4 posto iseljenih Hrvata. Velik broj njih 7,7 posto odselilo je u BiH, slijedi Austrija s 6,1 posto te Irska u kojoj se 2016. skrasilo 5,5 posto iseljenih Hrvata. Prema podacima Savezne službe za migraciju i izbjeglice samo u 2016. godini u Njemačku je odselilo 34.000 Hrvata. Podaci DZS-a nešto su drugačiji i govore o 20.343 Hrvata.

U deset godina udio hrvatskih radnika u dobi od 20 do 64 koji žive u nekoj članici EU povećao se s 12,2 na 14 posto matične populacije. (Tuzlanski.ba)