Četvrtak, 28. Marta 2024.
Tuzlanski.ba logo

Hrvatske firme autobusima dovoze radnike s Kosova, a mnogi ih traže u BiH

Preuzmite sliku

Zadnjeg dana januara ove godine Hrvatska je imala 195 hiljadanezaposlenih, što je pedesetak hiljada nezaposlenih manje nego u januaru 2017. godine, a posljednji je put toliki broj nezaposlenih zabilježen 1990. godine.

Analitičari MacroHuba s Ekonomskog fakulteta ističu da se nezaposlenost trenutno nalazi šest postotnih bodova ispod svog 20-godišnjeg prosjeka te je niža nego što je bila na vrhuncu ekonomskog ciklusa 2008. godine, piše Večernji.ba.

Neka ulože više 

Rekordan broj nezaposlenih – 395 hiljada – imali smo u zimskim mjesecima s 2001. na 2002. godinu, a sadašnji izraziti pad nezaposlenosti nije vezan samo uz prestanak recesije i oporavak ekonomije, već i uz iseljavanje. Prve dvije sedmice februara broj nezaposlenih smanjio se za približno tri hiljade u odnosu na kraj januara, a burza će se sve brže prazniti kako se bude približavao Uskrs, početak opsežnijih radova u poljoprivredi te predsezonsko zapošljavanje!

Rast nezaposlenosti u zimskim mjesecima uobičajena je sezonska pojava u Hrvatskoj, no nešto veći dotok novonezaposlenih mogla bi biti najava usporavanja odlazaka radnika u inozemstvo. Primjerice, u januaru se na hrvatsku burzu rada prijavilo 28,5 hiljada novonezaposlenih radnika, a godinu dana ranije bilo ih je 800 manje. Nadalje, burzi se prijavljuje sve više neaktivnih radnika, osoba koje ne rade niti su u redovitom školovanju, ali zbog nekog razloga nisu tražili posao. U januaru se javilo 7000 dotad neaktivnih radnika, a Iva Tomić, istraživačica Ekonomskog instituta, procjenjuje da Hrvatska ima oko 53 hiljade obeshrabrenih građana. To su ljudi koji su digli ruke od bilo kakve potrage za poslom jer su uvjereni da ga neće naći.

Većinu neaktivnih osoba čine žene (60 posto). Hrvatska, inače, ima četvrtu najveću stopu neaktivnosti (29%) stanovništva u dobi od 20 do 64 godine, nakon Italije, Malte i Rumunjske, no u toj skupini puno je mladih koji se školuju te penzionera mlađih od 64 godine koji također ulaze u radni kontingent svake zemlje. Lani se, na primjer, na burzu javilo oko 55 hiljada neaktivnih radnika, a veća ponuda radnih mjesta mogla bi potaknuti i ostale obeshrabrene skupine stanovništva da počnu raditi. – Nestašica radne snage zakonito će dovesti do toga da će se poboljšati položaj radne snage. Poslodavci su osvijestili taj problem i prihvatili su da moraju uložiti u radnika da bi ga dobili – komentira Davorko Vidović, savjetnik HGK za tržište rada. Povećanje broja penzijskih osiguranika traje od marta 2015. godine uz godišnju stopu rasta od 2,5 posto.

Prerađivačka industrija i trgovina, koje zajedno vežu trećinu osiguranika, zu posljednjih godinu dana u plusu su 2,7%, odnosno 1,1%, građevinarstvo ima rast od 6,4%, dok je, s druge strane, u padu finansijska djelatnost 2,9%, a poslovanje nekretninama 18 posto.

Strukturni problem

– Radnici su postali ključni limitirajući faktor za razvoj, poslodavci su zabrinuti i u skladu s time se i ponašaju. U turizmu su se počeli utrkivati tko će ponudi bolje uvjete smještaja, veće plaće, a potražnji za radnicima u građevinskom sektoru pogodovala je i blaga zima. Većina tih ljudi angažirana je na turističkim objektima – kaže Vidović, koji raspolaže i informacijama da je počeo i veći uvoz stranih radnika. – Znam za nekoliko tvrtki koje su već autobusima dovezle grupe od po 40 ili 50 radnika s Kosova, a mnogi su se angažirali i u pronalaženju radnika u Bosni i Hercegovini. Počela je bitka za ljude, a to će se osjetiti i na primanjima zaposlenih – ističe Vidović.

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje

Ključne riječi: , ,