Hrvatska u utorak slavi Dan državnosti, 28. godišnjicu od proglašenja državne nezavisnosti i suverenosti, u spomen na 25. juni 1991. godine kada je Hrvatski sabor donio historijsku odluku o pokretanju postupka razdruživanja od ostalih republika tadašnje SFRJ.

Historijskoj odluci Hrvatskoga sabora o pokretanju postupka razdruživanja od ostalih jugoslavenskih republika prethodila je takva odluka građana ove zemlje, iskazana na referendumu održanom 19. maja 1991. godine.

Do 2001. godine Dan državnosti se obilježavao 30. maja u spomen na konstituiranje prvog višestranačkog Sabora 1990. godine, a od 2001. godine slavi se 25. juna na dan kada je Hrvatski sabor 1991. donio Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske.

Sljedeće godine Dan državnosti bi se ponovno mogao obilježavati 30. maja, kako se slavio prvih deset godina od uspostave višestranačkog Sabora. Tu mogućnost najavio je premijer Andrej Plenković tumačeći kako je taj dan više prihvaćen i omiljen među hrvatskim građanima.

Hrvatska je u vrijeme donošenja Ustavne odluke o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske, a još od avgusta 1990. godine, bila izložena oružanoj agresiji srpskih ekstremista i JNA. Četvrtina hrvatskog državnog teritorija bila je pod okupacijom, pa je hrvatski narod ustao u odbranu domovine koja je pretrpjela teška razaranja i brojne ljudske žrtve.

Najveći dio okupiranoga područja oslobođen je 1995. godine vojno-redarstvenim akcijama “Bljesak” i “Oluja”, a preostalo okupirano područje u istočnoj Slavoniji, Baranji i zapadnom Srijemu mirno je reintegrirano u ustavno-pravni poredak Hrvatske 1998. godine.

Od 1. aprila 2009. godine Hrvatska je punopravna članica NATO-saveza, a članicom Evropske unije postala je 1. jula 2013. godine. (Hina)