Svaki peti stanovnik Republike Hrvatske izložen je riziku od siromaštva, što znači da oko 800.000 osoba u Hrvatskoj živi ispod socijalnog minimuma. Hrvatska je među nekoliko zemalja Europske unije (EU) koje se nalaze pri samom vrhu negativne liste po broju socijalno ugroženih stanovnika, javlja Anadolija.
Hrvatska mreža protiv siromaštva u Kući Europe održava konferenciju “Izazovi minimalnog dohotka u Hrvatskoj – iskustva i prijedlozi EMIN 2 projekta” na kojoj sudjeluju hrvatski i međunarodni stručnjaci kojima je cilj skrenuti pozornost na sustav minimalnog dohotka u Hrvatskoj i na razini EU.
Europska mreža protiv siromaštva pokrenula je 2017. projekt ‘EMIN 2’ s ciljem da u europskim zemljama osvijesti širu javnost, ali i nositelje političke odgovornosti, o važnosti izgradnje primjerenog sustava minimalnih socijalnih naknada, odnosno socijalne pomoći namijenjene građanima izloženim siromaštvu.
Rizik od siromaštva u Hrvatskoj posljednjih godina na razini je od 20 posto, tako da oko 800.000 ljudi trenutno živi na rubu siromaštva, upozoreno je na ovoj konferenciji.
Hrvatska je u vrhu europskih država po izloženosti stanovništva riziku od siromaštva i socijalnoj isključenosti. U negativnim trendovima, uz Hrvatsku, prednjače Bugarska, Rumunjska i Grčka te neke od baltičkih zemalja.
Svaki peti stanovnik Republike Hrvatske živi na rubu siromaštva, stoga je potrebno pravilno raspodijeliti javni novac, prije svega putem odgovornih političkih odluka.
Hrvatska za socijanu zaštitu izdvaja 21 posto BDP-a, što je daleko ispod prosjeka EU, upozoreno je na ovoj konferenciji.
Zdenko Babić, profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu, istaknuo je kako su minimalne socijalne naknade, kako u Hrvatskoj, tako i u EU, nedakvatne te kako primatelji tih naknada i dalje ostaju izloženi riziku od siromaštva.
“U Hrvatskoj, naprimjer, u kućanstvu s jednom osobom linija siromaštva je 2.000 kuna (270 eura), a osnovica za zajamčenu minimalnu naknadu je 800 kuna (105 eura)”, poručio je Babić.
Obitelji koje žive na rubu siromaštva oskudijevaju u osnovnim materijalnim dobrima, ne mogu platiti režije, žive u vlažnim i hladnim stanovima, a poseban su problem djeca koja žive u takvom materijalnom okruženju jer im sustav nije u stanju osigurati potrebnu potporu i omogućiti životnu perspektivnost.
S obzirom da se uskoro donosi novi Zakon o socijalnoj skrbi, cilj je i ove konferencije osobe iz siromašnog okruženja uključiti u pripremu zakona.
Ujedinjeni narodi su 2007. donijeli odluku da će se današnji dan, 20. veljače, obilježavati kao Svjetski dan socijalne pravde, s ciljem davanja podrške naporima u iskorjenjivanju siromaštva, osiguranju dostojanstva na radu i ravnopravnosti spolova te postizanju socijalne sigurnosti i pravde za sve.
