Očekuje se, kako se navodi, da će kosovski paralament u petak odobriti nacrt zakona o transformaciji postojećih paravojnih snaga poznatih kao Kosovske bezbjednosne snage (KBS), koje broje 4.000 pripadnika u širu, lako naoružanu vojsku.
Dugotrajne tenzije su porasle i nakon što je Priština podigla takse na 100 odsto za srpsku robu kao očiglednu odmazdu na to što je lobiranje Srbije spriječilo pokušaj Kosova da uđe u Interpol.
Približavanje Kosova formiranju regularne vojske dovoljno je naljutilo Srbiju da govori o vojnoj intervenciji, piše AP.
Dok Srbija vjeruje da je glavni cilj predložene vojske zauzimanje i etničko čišćenje sjevera Kosova naseljenog Srbima, prištinski zvaničnici to negiraju.
Uz upozorenje na moguću vojnu intervenciju srpska premijerka Ana Brnabić je prošle nedjelje rekla da se nada da “nikad nećemo morati da upotrebimo našu vojsku” ali da je to “trenutno jedna od opcija na stolu”.
AP postavlja pitanje koliko je ozbiljna srpska prijetnja, ocjenjujući da je to, po svoj prilici, “prazna pretnja”, i dodaje da je krajnje nevjerovatno da će Srbija preduzeti vojnu akciju, iako je “pojačala svoje zveckanje oružjem”.
To bi, dodaje se, izazvalo direktnu konfrontaciju sa oko 4.600 mirovnjaka NATO-a, uključujući američke vojnike stacionirane na Kosovu od 1999. To bi takođe skoro sigurno izazvalo sankcije Zapada i izolaciju Srbije, dodaje AP.
Bez obzira na prisustvo NATO-a na Kosovu, Srbija ima mnogo snažniju vojsku – skoro 30.000 profesionalnih vojnika u poređenju sa 5.000 u novoj kosovskoj vojsci.
Rusija je nedavno naoružala Srbiju borbenim avionima i tenkovima, ali bombardovanje 1999. uništilo je vojne kapacitete zemlje koj su zanemarljivi u poređenju sa onim Alijanse, navodi AP.
Objašnjavajući poziciju NATO, agencija podsjeća da je generalni sekretar Jens Stoltenberg rekao da plan o kosovskoj vojsci stiže u pogrešno vrijeme, da je protiv savjeta mnogih saveznika NATO i da može imati negativne posljedice po perspektivu Kosova za eventaulno pridruživanje Alijansi i Evropskoj uniji.
Ako Kosovo nastavi, rekao je Stoltenberg, “NATO će morati da preispita nivo svog angažovanja sa Kosovskim bezbjednosnim snagama”, podsjeća AP.
Kada je riječ o pojedinostima, agencija navodi da bi nova kosovska vojska imala godišnji budžet od 98 miliona eura, 5.000 vojnika naoružanih lakim pešadijskim naoružanjem i 3.000 rezervista.
Kosovski zvaničnici kažu da će ona biti angažovana u operacijama reagovanja na krize i civilne zaštite što, ističe AP, u suštini već rade postojeće paravojne snage – Kosovske bezbjednosne snage.
Na pitanje koliko je legitiman ovakav potez, AP ukazuje da rezolucija 1244 Savjeta bezbjednosti UN precizira da je Kosovo pod nadležnošću UNMIK-a dok su za bezbjednost zaduženi mirovnjaci predvođeni NATO snagama.
NATO i SAD su pomogli obuku trenutnog KBS. SAD podržavaju formiranje nove vojske kroz dug proces koji vodi ka multietničkoj zastupljenosti, počev od promjene Ustava u kojem se ne pominje armija.
Ovo bi, međutim, zahtjevalo podršku srpskih poslanika koji se tome snažno protive, navodi AP.
U tekstu se ističe i dva faktora – ruski i američki. Rusija snažno podržava Srbiju “svog jedinog pravog saveznika u Evropi” i smatra da formiranje kosovske vojske može dovesti do najtežnih posljedica ne samo po Srbe u regionu, već i za bezbjednost cijelog Balkana.
“Ali nije vjerovatno da će se Moskva pridružiti Srbiji u bilo kakvoj vojnoj akciji protiv NATO na Kosovu. Štaviše, ruska vojska nema realan pristup Srbiji i Kosovu koji su praktično okruženi državama članicama NATO”, ističe AP.
Kada je riječ o američkom faktoru, agencija napominje da je predsjednik Donald Tramp pokazao malo interesovanje za tenzije na Balkanu, ali ocjenjuje i da je Kosovo zapravo američki protektorat zahvaljujući bivšim administracijama Klintona i Buša koje su mu pomogle da dobije nezavisnost.
SAD imaju oko 600 vojnika na Kosovu i bilo koji srpski napad bi vjerovatno naišao na žestok odgovor, navodi AP.
Na pitanje šta slijedi, u tekstu se konstatuje da Srbija odbija da učestvuje u dijalogu u Briselu dok Priština ne opozove takse, a da kosovska vlada kaže da neće ukinuti tarife sve dok Srbija ne prizna državu Kosovo.
“Trebaće puno međunarodnog lobiranja da se restartuju razgovori koji su ključni za obje zemlje u njihovim nastojanjima da se pridruže EU”, zaključuje AP. (Tanjug)
