Zoološki vrt u Beogradu ili “Vrt dobre nade” jedan je od najstarijih u Evropi. Nalazi se u najpoznatijem dijelu Beograda – Kalemegdanskom parku i zauzima površinu od šest hektara. U najvećoj kući životinskog carstva u regionu ima više od 200 životinjskih vrsta sa oko dvije hiljade životinja.

Beogradski zoološko vrt je jedno od najomiljenijih mjesta za posjetu, kako građana glavnog grada Srbije tako i turista. U doba bivše Jugoslavije, ali i danas, nezaobilazno mjesto posjete đačkih ekskurzija iz regiona.

Otvoren je 1936. godine i prvi stanovnici su bili lavovi, majmuni, bijeli i mrki medvedi, vukovi… Među velikim brojem životinja su one sa gotovo svih dijelova planete.

Slonovi, kamile, zebra, bizoni, jeleni, divokoze, bijeli lavovi i tigrovi, gepardi, bijeli vukovi i lisice, foke, bizoni, krokodili, kenguri,  anakonda, kameleon, kobra… su već dugogodišnji stanovnici “Vrta dobre nade” koji po svom uređenju i uslovima predstavlja gotovo prirodno okruženje životinjama.

Najviše je ptica, od pauna, labudova, orlova, sokolova i bjeloglavih supova do kondora, crvenih pelikana i izuzetnih primjeraka papagaja sa tropskog područja.

Među mnogobrojnim životinjama Beogradskog zoološkog vrta su i makaki i mangabej majmuni, antilope, bivoli, zebui, mufloni, jeleni, srne, rode, ždralovi, paunovi, fazani, sove, pelikani i papagaji.

– Briga za svaku jedinku – 

U ljetnom periodu, posebno teško je za polarne životinje. Podjednako je teško i za one koji se brinu za njih ističe veterinar Beogradskog zoološkog vrta Jožef Ezveđ.

Po njegovoj preporuci životinjama čija su matična staništa hladna područja se u ljetnjem period i za vrijeme tropskih temperature posvjećuje poseban tretman, njega i ishrana.

“Trudimo se da našim stanovnicima, našim štićenicima, učinmo ove tropske vrućine podnošljivijim. Belom medvedu i svim životinjama sa arktičkog područja stalno menjamo vodu u bazenu, dajemo svežu hranu, voće i povrće kao što je to kod medveda jer su svaštojedi, puno vitamina i minerala”, pojašnjava Ezveđ koji se već devet godina brine o životinjama Beogradskog zoološkog vrta.

Za bijelog medu “Cezara”, koji je ušao u četvrtu deceniju života, voće i povrće kamufliraju u led, što za njega predstavlja ritual i poslasticu. Od voća i povrća posebno mu se sviđa lubenica i paradajz. Cezar uz voćnu salatu s paradajzom i ledom pažljivo oguli po neku pomarandžu i isisa voćnu pulpu. Ovaj ledeni desert mu toliko prija da ne obraća pažnju na kameru i škljocanje fotoaprata. Naprotiv, reklo bi se da čak pozira.

Fokama se, kako navodi, Ezveđ tokom toplog perioda hladi i mijenja voda, a dobiju i svežu morsku ribu.

Pticama se, pogotvo ljeti, daje “švedski sto” sa raznim bobičastim voćem.

Za vrijeme vrućina rashlađuju se i životinje iz tropskih područja. Slonicu, kada je vrućina, nekoliko puta dnevno prskaju hladnom vodom, dok lavovi uvijek sebi nađu hlad.

U doba viskih temperature aktivni su reptili i hladnokrvane životinje: krokodili, zmije, gušteri, kornjače…

Upitan kokoliko je teško brinuti o zdravlju divljih životinja, Ezveđ ističe da, kada se uzme u obzir da su životinje u vrtu od reptila do primata, te onih koje imaju specifičnu fiziologiju i anatomiju, svi stanovnici vrta su zdravi.

“Ako je smeštaj, ishrana, nega izbalansirana onda nema neke patologije. Najbolje je kad veterinari u zoološkom vrtu nema posla. Sve ove životinje, i njihovi preci, su i geneteski aklimatizovani na naše podneblje. Životinje sa tropskih predela u vreme zime idu u zimovnik (zatvorene prostorije). Većina životinja je priviknuta, naravno treba ih čuvati kada je hladno”, pojasnio je Ezveđ.

Dodavši da u “Vrtu dobre nade” ima dosta prinova, kao što su kenguri, mladunčad jaka, dosta izleglih ptica, mačiće močvarnih riseva i drugih, nagašava da to znači da se životinje razmnožavaju i da im je dobro.

– Komunikacija sa životinjama –

U razgovoru za Anadolu Agency (AA) doktor veterinarske medicine za divlje životinje Jožef Ezveđ kaže da svakodnevno komunicira sa divljim životinjama i da se i sa njima stiče neki oblik povjerenja pošto ih svakodnevno obilazi i hrani.

“Svaki dan pričam sa životinjama. Možda ponekad ispadnem smešan. Životinajma ugodima, dam malo hrane, pričam s njima. S nekim, čak i zverima mogu da imam i bliski kontakt”, kazuje Ezveđ i dodaje da je primoran da neke razočara zbog toga što im nanosi bol dajući injekciju, a one to prepoznaju.

Jožef ima poseban odnos sa velikim kondorom porijeklom iz Južene Amerike čiji je raspon krila duži od tri metra i jedna je od najvećih ptica grabljivica na svijetu. On je mužjak i bio je uljez u kavezu gdje je od ranije bila ženka koja mu je branila da jede, pa mu je Jožef davao hranu iz ruke te tako stekao povjerenje.

“Jel te žena tukla, pogledaj koliki si, a da dozvoliš da te žena tuče. Jeste, jeste”, govori Jožef ptici dok je dodiruje po kljunu i velikim kandžama.

Dok kondor pokazuje prisnost i pokušava da ga kljuca po ramenu i protne kandže, on ipak naglašava da prema divljim životinjama uvijek treba imati obzira jer su divljač, a ne kućni ljubimci.

Beoogradski zoološki vrt odskora je bogatiji za tri nova stanovnika: mladog bijelog bengalskog tigra poi menu Tomek i dva geparda, dva brata, Haw i Swam.

Za posjetioce “Vrta dobre nade”, posebno najmlađe, atrakciju predstavljaju prelijepi pauni koji se slobodno šeću i širenjem svog perja prikazaju savršen sklad jarkih boja, dezena i oblika podsjećajući da je to ptica iz dženeta (raja). (Tuzlanski.ba)