Petak, 27. Novembra 2020.
Tuzlanski.ba logo
Preuzmite sliku

Građani BiH od buduće nuklearne deponije udaljeni svega 850 m (VIDEO)

Bh. i hrvatske vlasti dogovaraju zajedničku sjednicu. U ozračju dobrih međususjedskih odnosa. A zračenje zabrinjava ljude s obje strane granice. Tamo gdje Hrvatska ima namjeru zbrinjavati istrošeno nuklearno gorivo. Trgovina Trgovskom gorom i radioaktivnost iz umova susjeda.

Kasarna Čerkezovac na Trgovskoj gori – tu Hrvatska planira odlagati radioaktivni i nuklearni otpad iz nuklearke Krško. Buduće opasno odlagalište nalazi se svega 850 metara zračnom linijom od granice s Bosnom i Hercegovinom. Sve je načelno definirano Nacionalnim programom provedbe Strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada Republike Hrvatske: “Program zbrinjavanja radioaktivnog otpada temelji se na pretpostavci da će središnje skladište radioaktivnog otpada uspostaviti u jednom od postojećih skladišnjih objekata. Na toj lokaciji već se dugi niz godina nalazi vojni logistički kompleks koji je od Hrvatske vojske ocjenjen dugoročno neperspektivnim.”

Autor nacionalnog programa je Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost Republike Hrvatske. Direktor Saša Medaković pismeno je odgovorio na upit zbog čega je odabrana baš ova lokacija: “Lokacija Čerkezovac je predložena iz više razloga. Prvo, zbog činjenice da se nalazi u području koje je prostornim planom Republike Hrvatske predviđeno za planiranje infrastrukturnih objekata potrebnih za zbrinjavanje radioaktivnog otpada. Zatim, to područje sadrži značajnu potrebnu infrastrukturu – ceste, energetika i sl., skladišti opasne tvari i u vlasništvu je Republike Hrvatske. Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada je infrastrukturni objekt koji prvenstveno služi za zaštitu okoliša, a ne za njegovo ugrožavanje. Nikakav utjecaj takvog objekta na susjednu BiH nije očekivan niti ga smije biti.”

Stručnjaci tvrde drugačije. I upozoravaju da će to imati katastrofalne posljedice po stanovništvo koje živi u općinama uz hrvatsku granicu, u slivu rijeke Une.

“Radi se o krečnjačkom gorju koje nije adekvatno za izgradnju takve vrste odlagališta. Radi se o hidrološki razvijenom masivu u kojem ima više izvorišta iz kojih se napajaju stanovnici nizvodno. Radi se o prostoru koji je veoma blizu granice BiH, s direktnim nagibom prema graničnom pojasu, pri čemu je prekršeno nekoliko bitnih međunarodnih normi. Među njima je najznačajnija ESPO konvencija o sprečavanju prekograničnog utjecaja na susjedne zemlje”, ističe Edin Delić sa Rudarsko-geološko-građevinskog fakulteta Tuzla.

  • nuklearni-otpad-hrvatska2
  • I sam Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost u svom Nacionalnom programu priznaje da je lokacija Čerkezovac u samoj blizini područja koje je zaštičeno međunarodnom ekološkom mrežom Natura 2000, koja ima veliko međunarodno značenje za očuvanje biološke raznolikosti.

    “Ona je čak u tom dokumentu naglasila niz elemenata koji su nepovoljni s aspekta seizmičke aktivnosti. Banja Luka kao trusno područje je na 30-ak km odavde. Ovdje je i niz vodnih resursa koji su od iznimne vrijednosti. Tu su i raritetne biljne i životinjske vrste. U tom segmentu čak i Agencija apostrofira sve te elemente i na kraju izvodi zaključak po kojem nema smetnji da se izgradi deponija”, pojašnjava Delić.

    Stanovnici Dvora oštro protestuju. Peticijama su kazali ne! – nuklearnoj deponiji. Formirali su štab za spriječavanje odlaganja radiaktivnog i nuklearnog otpada u ovoj općini. Dvor je u strahu.

    “To ugrožava zdravlje ljudi, prirodu, ugrožava biljni i životinjski svijet. Prvenstveno ljude”, ističe Anita Kolarac, koordinator Stožera za sprečavanje odlaganja radiaktivnog i nuklearnog otpada.

    “U suštini, program je takav da kad dođe nuklearni otpad onda se ukida općina! I ovako je stanovništvo na rubu, kad dođe nuklearni otpad to stanovništvo će iseliti odavde. Od toga neće biti nikakve ekonomske koristi. Bit će štetete, jer ovdje je ekološka poljoprivreda. Samo označavanje tog mjesta na karti – i već smo psihološki gotovi”, ističe Petar Cvetanović, član Stožera za sprečavanje odlaganja radiaktivnog i nuklearnog otpada.

    “Promjenom plana iz 2007. godine usvojena je potencijalna lokacija da Dvor bude samo potencijalna lokacija. Sad se opravdano uznemirila javnost da se želi nasilu to progurati, da se želi zaobići volja građana. Građani su u svim mjesnim odborima rekli da to ne žele, i Vijeće je reklo da ne želi deponiju”, kaže Branislav Joka iz Općinskog vijeća Dvor.

    Pokušali smo doći i do načelnika Dvora Nikole Arbutine. Vrata općine bila su zaključana. Načelnik je pristao samo na telefonsku izjavu: “Zakoni Republike Hrvatske ne predviđaju da jedinica lokalne samouprave da u tom procesu uopće učestvuje u zbrinjavanju radiaktivnog otpada. Jedino je to učesšće lokalne zajednice predviđeno u direktivi EU 702011. To je isključivo državni problem.”

    Slovenija je već ponudila Hrvatskoj drugu lokaciju. Decenijama su hrvatski građani kroz plaćanje struje izdvajali novac za sigurno skladištenje otpada iz nuklearke Krško. Umjesto da namjenski novac usmjere u tom pravcu, hrvatska vlast želi nuklearni otpad skladištiti na svojoj teritoriji i uštedjeti. Dakle, krpe budžetske rupe na štetu naroda.

    “Republika Slovenija je pozvala Republiku Hrvatsku da se priključi Investicijskom projektu Vrbina. U Republici Hrvatskoj traje stručna evaluacija navedenog poziva i više od toga u ovom trenutku vam ne mogu reći”, navodi Medaković.

    Građani Dvora strahuju da bi mogla presuditi ekonomska računica, jer je skladište u kasarni Čekezovac za Hrvatsku jeftinija opcija. Tu bi trebalo biti zbrinuto oko 5.000 tona radioaktivnog otpada i oko 700 tona istrošenog nuklearnog goriva.

    “Radi se o velikoj količini novca. I Agencija za smještanje otpada raspolaže velikim novcem. U svojim koruptivnim radnjama pokušava ugurati ovdje otpad. Dokaz da se oni time bave je što je i lokalna vlast korumpirana. Potajno učestvuje u pomaganju Agencije. Iako je narod odbio sve ideje o smještanju otpada”, tvrdi Cvetanović.

  • nuklearni-otpad-hrvatska3
  • Prva na udaru je općina Novi Grad i njeno izvorište pitke vode. Novi Grad je od kasarne udaljen 2,5 kilometara zračnom linijom, a izvorišta pitke vode svega 500 metara.

    “Posebno nas je uznemirila činjenica da je to odlagalište jako blizu bunara iz kojih se vodom napaja općina Novi Grad. Ne samo gradsko područje nego i seoska područja Une i Sane”, ističe novogradska načelnica Snježana Rajlić.

    Građani Novog Grada su u strahu. Kažu da će to definitivno ugasiti život u ovoj općini. Nevolja je izbrisala međuentitetske granice, nacionalne podjele. Ujedinila stanovnike RS-a i Federacije u borbi protiv ove deponije. Protest je otišao na brojne adrese.

    “Posebno mi je drago da su se i općina Novi Grad i općine koje se nalaze u RS-u, Federaciji, USK-u, koje nisu u neposrednoj blizini, uključile u ovaj proces kroz peticiju kojom svi tražimo od organa vlasti BiH da djeluju putem institucija i onemoguće ovakvo odlagalište u neposrednoj blizini granice BiH”, navodi načelnica Rajlić.

    U Državnoj regulatornoj agenciji za radijacijsku i nuklearnu sigurnost BiH upozoravaju da bi izgradnja nuklearne deponije neposredno uz našu granicu mogla biti ekološka bomba s katastrofalnim posljednicama po stanovništvo.

    Međutim, konkretnog odgovora na ovaj problem nema. Državni parlamentarac Jasmin Emrić oštro kritizira sve nivoe vlasti u BiH na blagoj reakciji. “Zato sad imamo nacionalni program Republike Hrvatske kojim je jasno precizirano da će se u narednoj godini izdati građevinska dozvola i da će se do 2018. odlagalište staviti u pogon”, ističe Emrić.

    Šefovi diplomatija Republike Hrvatske i BiH odgodili su razgovore o ovom krupnom međudržavnom problemu. Naša zemlja, barem zasada, neće mijenjati svoj negativan stav o deponiji.

    “Hrvatska poštuje svoje obaveze i na vrijeme će obavještavati BiH sukladno formi koju propisuje ESPOO konvencija. Sve radimo u skladu s međunarodnim pravom i obavezama. Nastaviti ćemo tako surađivati”, izjavio je Miro Kovač, ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske.

    “Nismo zadovoljni s tim da takvo jedno odlagalište bude u neposrednoj blizini naše granice. O tome smo i na godišnjoj skupštini Organizacije za atomsku energiju u Beču također dali svoj stav i upoznali hrvatsku stranu o tome”, kazao je Igor Crnadak, ministar vanjskih poslova BiH.

    Za Hrvatsku vladu Dvor je najpovoljnija lokacija. To je tako, tvrde nam, i zbog činjenice da je domicilno stanovništvo uglavnom srpske nacionalnosti i nije glasačko tijelo nijedne vladajuće stranke. Usto, Dvor i njegova okolina, kako stoji u Nacionalnom programu, nisu gusto naseljeni, što je, također, jedan od bitnih razloga.

    Kao potencijalna lokacija za deponiju Dvor je uvršten prije deset godina, uz saglasnost Milorada Pupovca iz Samostalne demokratske srpske stranke, koji više nije na vlasti. Nosilac vlasti je, pak, HDZ koji je isto mislio kao i Pupovac, tako da je malo vjerovatno da će HDZ napraviti zaokret i umjesto politike, slijediti struku koja je Dvor ocjenila nepovoljnom lokacijom za obje zemlje.

    Ključni problem za BiH je to što šest godina nakon usvajanja ESPOO konvencije o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica, još nije ratifikovala taj dokument, čije odredbe je Hrvatska definitivno prekršila. To je, opet, zadatak za Vijeće ministara, koje treba da pokrene postupak ratifikacije, a nakona toga mehanizam međunarodne arbitraže. Bez toga, naša država ne može koristiti prava koja joj garantuje ESPOO konvencija. Konkretno, neće ni moći stopirati izgradnju nuklearne deponije na svojoj granici.

    (Omer Hasanović | Federalna.ba/Mreža)

    Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje