U posljednjih mjesec dana mediji su zaokupljeni protestima “žutih prsluka“ u Francuskoj. Sve je počelo 17. novembra kao protest organiziran preko društvenih mreža protiv najave o poskupljenju goriva, a koji je postepeno izazvao veliku političku krizu za Macronovu vladu.

Protesti su počeli u ruralnim područjima, a zatim su se preselili u Pariz, gdje je tokom ovog vikenda protestvovalo više od 100.000 ljudi. Demonstracije u Parizu pretvorile su se u kaos, nered i nasilje, a do sada je poginulo čak četvero ljudi. Narod je revoltiran sve nižim životnim standardom, te Macronovim ukidanjem poreza najbogatijima, a sada se otkrilo i da se novcem od poreza na gorivo namjeravala pokrpati proračunska rupa nastala zbog ukidanja tog poreza. Zbog svega toga narod je izašao na ulice.

Protestanti, koji na sebi, kao znak raspoznavanja, nose žute prsluke, obavezne za svakog vozača, izvorno dolaze iz ruralnih područja. Budući da su udaljeni od grada, moraju putovati i do 100 kilometara kako bi došli na posao. Veliki dio demonstranata čine mali privrednici i obrtnici kao i radnici privatnog sektora, koji bi bili najpogođeniji Macronovom politikom dizanja poreza na gorivo, prenosi npr.org.

Demonstranti su srednji sloj stanovništva koji ima sve niži i niži standard, te svi oni koji se osjećaju marginalizirani. Svi oni već sedmicama poručuju kako su osiromašeni vladinom politikom, te kako su njihovi izvori prihoda previsoki da bi bili korisnici socijalnih naknada, a premali da bi zadovoljili sve svoje životne potrebe.

Protestanti svoje probleme adresiraju isključivo na Macrona, koji je pritisnut valom nasilja u metropoli uveo moratorij na povećanje cijena benzina i diesel goriva, a njegova vlada dala je naslutiti da će razmisliti o ponovnom uvođenju poreza na bogatstvo. Hoće li mu to pomoći, vidjet će se uskoro.

Najveću ulogu u organizaciji protesta odigrale su društvene mreže, tačnije Facebook. Čak 67 posto građana Francuske koristi Facebook, a 22 miliona ljudi svaki se dan ulogira na tu društvenu mrežu. Protestnanti se koordiniraju putem grupa, a najbrojnija je ona službena “Compteur Officiel de Gilets Jaunes” koja ima više od milion i po članova.

Čovjek koji je pokrenuo trend nošenja žutih prsluka je Gilets Jaunes, 36-godišnji mehaničar, koji je snimio video i pozvao ljude na proteste. Njegov video ima više od 5 miliona pregleda, prenosi CNN.

Analitičari protestante opisuju kao ljude koji se bore za preživljavanje iz mjeseca u mjesec. Jérôme Fourquet i Sylvain Manternach objavili su kako se među protestantima nalaze ljudi s različitim životopisima, pa su tu ljudi s kriminalnim dosjeom, ali i naprimjer 21-godišnjak s magisterijem iz financija, te 45-godišnji razvedeni mesar, prenosi BBC. “Za njih povećanje cijena goriva, ilustrira povećanje svih cijena i smanjenje kvalitete života”, navode.

Njihova analiza također je pokazala da najveću potporu pokretu žutih prsluka daju glasači Marine Le Pen i Nicolas Dupont-Aignan, prenio je tellerreport.com.

Anketa rađena u četvrtoj sedmici protesta pokazala je da najveću podršku “žuti prsluci” uživaju u nesocijalističkoj ljevici – krajnje lijeva Nepokorena Francuska (LFI) i Komunistička stranka (PCF), koja iznosi čak 91 posto. Potporu imaju i u desnom Nacionalnom okupljanju, bivšoj Nacionalnoj fronti (81 posto), ali i kod onih koji nisu strogo politički opredijeljeni (77 posto).

U Macronovoj stranci Republika u pokretu također ima onih koji simpatiziraju “žute prsluke”, njih 38 posto. Broj onih koji se određuju kao “žuti prsluci” je stabilan i iznosi 20 posto.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron je u ponedjeljak u pokušaju smirenja bijesa “žutih prsluka” čiji su često nasilni prosvjedi doveli u pitanje njegov autoritet najavio povećanje najniže plaće i smanjenje poreza za umirovljenike.

Predsjednik je najavio više mjera suočen sa “gospodarskim i društvenim izvanrednim stanjem, kao povišenje minimalne plaće za 100 eura, izuzeće od povišenja poreza za niske mirovine i ukidanje poreza za prekovremene sate”.

“Tražim od vlade i parlamenta da poduzmu potrebno kako bi se od početka sljedeće godine moglo bolje živjeti od rada. Minimalna plaća radnika će se 2019. povećati za 100 eura i to poslodavca neće ništa stajati”, rekao je u svom obraćanju naciji putem televizije, ali nije iznio pojedinosti te mjere.

Dodatni sati će se od 2019. isplaćivati bez poreza i nameta, kao tijekom petogodišnje vladavine Nicolasa Sarkozyja. Macron je također tražio od svih poslodavaca koji to mogu da uoči završetka godine isplate nagrade djelatnicima, također oslobođeno poreza.

Francuski predsjednik je govorio i o umirovljenicima “dragocjenom dijelu nacije” i za one koji primaju manje od 2000 eura mjesečno, tokom 2019. će biti “pošteđeni općeg socijalnog doprinosa, koji su morali plaćati ove godine, što je bila pretjerano visoka i nepravedna obveza”, rekao je. Do danas su samo umirovljenici s mirovinama nižim od 1200 eura bili pošteđeni te mjere.

Macronovi ustupci dolaze samo 48 sati nakon što su prosvjednici vodili ulične borbe s interventnom policijom u Parizu bacajući projektile, paleći automobile i pljačkajući prodavaonice.

Macron je u ponedjeljak navečer govorio i o 40 godina starim problemima i dodao da je bijes “žutih prsluka” opravdan u puno pogleda i da je svjestan da je svojim izjavama povrijedio neke od njih.

Na početku govora francuski predsjednik je osudio nedopustiva nasilja tijekom prosvjeda “žutih prsluka” i zajamčio da za ta nasilja neće biti milosti.

On je isto tako rekao kako ostaje pri svojim reformama i odbio uvesti porez na bogatstvo. “Odgovorit ćemo na gospodarsku i društvenu nužnost jakim mjerama režući poreze brže, držeći potrošnju pod nadzorom, ali ne potpunim zaokretima”, rekao je Macron.

Demonstracije žutih prsluka do sada su se pojavile u nekoliko zemalja. Osim Francuske, prosvjedi su zabilježeni i/ili najavljeni u Švedskoj, Belgiji, Crnoj Gori, Nizozemskoj i Njemačkoj. Prosvjedi u Bruxellesu, rezultirali su uhićenjem stotinjak osoba, a oko 500 prosvjednika marširalo je prema europskim institucijama gdje ih je dočekao policijski kordon.

U blizini službene rezidencije premijera, gađali su policiju kamenjem. Subotnji protesti u Stockholmu, bili su prosvjedi protiv UN-ovog sporazuma o migracijama.Protesti su se također održali u Göteborgu, Malmöu i nekoliko drugih gradova Švedske, prenosi Voiceofeurope.com

U nedjelju navečer prosvjedovalo se i u Crnoj Gori u Podgorici, na prosvjedu koji je organizirao oporbeni prosrpski Demokratski front (DF) povodom uhićenja njegovih dužnosnika Nebojše Medojevića, koji je već u zatvoru, te Milana Kneževića, koji još uvijek izbjegava izvršenje te kazne tako što neprestano boravi u Skupštini Crne Gore. (Dnevnik.hr)