Po mnogo čemu istorijski samit EU je okončan rano jutros nakon maratonskih pregovora. Lideri 27 zemlja članica su poslije 90 sati rasprave postigli dogovor oko paketa korona-pomoći i budžeta EU za narednih sedam godina.

U borbi protiv ekonomske krize koju je izazvala pandemija korone, članice EU su se složile oko najvećeg budžetskog i finansijskog paketa u svojoj istoriji.

Dogovor ‘pokazuje naše uvjerenje u zajedničku budućnost’, rekao je predsjednik Evropskog vijeća EU Charles Michel.

On je bio domaćin samita i na Twitteru je riječju „Dogovor” objavio da je samit završen te da je postignut rezultat.

Paket je vrijedan ukupno 1,8 biliona eura – od toga su 1.074 milijardi eura za sedmogodišnji budžet od 2021. do 2027., a 750 milijardi eura ekonomski i investicioni program za borbu protiv posljedica pandemijske krize.

Od toga 360 milijardi ide na kredite pod povoljnim uslovima, a 390 milijardi eura je iznos bespovratne pomoći zemljama članicama.

Merkel je zadovoljna što je dogovor postignut

Njemačka kancelarka Angela Merkel izrazila je olakšanje i rekla da se radilo o tome da se pokaže odlučnost.

‘Nije bilo lako” rekla je Merkel, prenosi Deutsche Welle. Za nju je najvažnije da su se na kraju ipak dogovorili. Nova situacja zahtijeva i nove metode, rekla je Merkel i dodala da joj je mnogo lakše što je Evropa nakon teških pregovora pokazala da „ipak može zajedno djelovati’. Njemačka kancelarka je rekla da ju to ispunjava nadom i daje joj snagu.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron kaže da je ovo „istorijski dan za Evropu”. Ishod pregovora je opisao kao šansu. Merkel i Macron su se zajedno pojavili pred novinarima nakon završetka samita, demonstrirajući jedinstvo.

EU se prvi put zadužuje

Ovim finansijskim paketom Evropska unija se želi boriti protiv velikog ekonomskog pada i sačuvati svoje tržište. Istovremeno se želi investirati prelazak na digitalnu i ekološku privredu. Zbog toga se EU po prvi put u velikoj mjeri zadužila. Dugovi će zajedno biti vraćani – decenijama.

Zemlje takozvane ‘štedljive četvorke’ – Austrija, Nizozemska, Danksa i Švedska – su prihvatile to zajedničko zaduživanje kao i veliki iznos bespovratne pomoći zemljama ponajviše pogođenima pandemijom.

Pregovori su bili dugi i teški

U ponedeljak su razriješena dva najkontroverznija pojedinačna pitanja, čime je raščišćen put za cjelovit dogovor.

S jedne strane, pronađen je kompromis o srži programa korona-pomoći: zemlje takozvane “štedljive četvorke” – Austrija, Nizizemska, Danksa i Švedska – su prihvatile to zajedničko zaduživanje kao i veliki iznos bespovratne pomoći zemljama ponajviše pogođenima pandemijom.

Zauzvrat, Njemačka, Francuska, Italija i Španija su se složile sa smanjenjem ukupne sume bespovratne pomoći sa 500 milijardi na 390 milijardi eura. Pored toga, dogovoreno je da se u okviru korona-pomoći 360 milijardi eura daju kao krediti.

Ključne tačka: formula o vladavini pravne države

Druga prelomna tačka je potom razjašnjena: pronađena je formula za povezivanje fondova EU s poštovanjem vladavine zakona, koju je usvojilo svih 27 zemalja.

Ranije su se Poljska i Mađarska žestoko usprotivile takvom mehanizmu, posebno zato što je protiv obje zemlje pokrenut postupak zbog kršenja osnovnih vrijednosti EU.

Međutim, nekoliko drugih zemalja EU je insistiralo na mogućnosti da se zaustavi isplata iz fondova EU ako se krše zajedničke vrijednosti.

Kompromisnu ​​formulu odnosnu klauzulu, razvilo je nekoliko zemalja, a premijer Letonije Krišjanis Karinš ju je predstavio na samitu. Međutim ova se klauzula već različito tumači: dok ju zvaničnici EU opisuju kao efikasan mehanizam, poljska novinska agencija PAP citirala je izvore poljske vlade da su veze između poštovanja valdavine prava i isplata novca iz fondova EU – uklonjene.

Mađarski mediji proslavili su sporazum oko te klauzule – kao pobjedu premijera Viktora Orbana, prenosi Deutsche Welle.