“Flora i fauna lagune nisu se promijenile za vrijeme mjera ograničenja kretanja i okupljanja. Promijenila se samo naša šansa da ih konačno vidimo”, kaže zoolog Andrea Mangoni uranjajući kameru u more koje oplakuje Veneciju da bi istražio podmorski život u doba koronavirusa.

U Veneciji od početka marta nema turista

Rak pruža kliješta da bi ulovio svoj plijen, morskom površinom lagune plivaju meduze, a pokraj njih mirno plivaju jata riba. Morski puževi i školjke čvrsto su se zalijepili za drvene stupove na kojima počiva “plutajući grad”, a alge u svim bojama njišu se kako ih nosi struja.

U Veneciji od početka marta nema turista, njene kanale i morsko dno ne uzburkavaju hiljade brodica, taksija, vaporetta, gondola ni privatnih brodica.

Prilika je to za Andreu, čiji je posao popularizacija zoologije, da napravi mnoštvo snimaka. Njegova fotografija meduze koja lijeno pliva kristalno čistim kanalom nebrojeno je puta podijeljena na brojnim društvenim mrežama.

More je bistro, mogu se posmatrati životinje u njemu

“Sediment se zadržava na dnu pa sada možemo vidjeti i do dubine od 50 do 60 centimetara, a ponekad i metar ispod površine.

“Zahvaljujući tim promjenama možemo promatrati životinje koje su u uobičajenim okolnostima doslovno skrivene u mutnoj vodi lagune”, kaže te pojašnjava da u dvadeset godina, koliko već radi u Veneciji, nikada dosad nije vidio “tako bistro more”.

“Jedina je razlika u tomu što su se neke životinje koje su dosad boravile u većim i širim kanalima, sada uspjele domoći kanala u historijskom središtu grada jer ondje više nema gondola, motornih čamaca ni manjih privatnih brodica”, kaže.

“U Veneciji se nisu smanjili samo saobraćaj i zagađenje što ga donose brodovi i manje brodice. Manje je i buke, još jednog oblika zagađenja koji uznemiruje brojne žive organizme u laguni”, kaže za  AFPTV Marco Sigovini, istraživač iz Venecijanskog instituta za morske znanosti (ISMAR-CNR).

U venecijskom kanalu viđena i hobotnica

Tvrdi da je u kanalima u historijskom središtu grada ugledao i hobotnicu, koja nikada dosad nije uočena na tome mjestu.

“Fauna i flora venecijanske lagune zapravo su mnogo raznolikije i zanimljivije nego što biste pomislili. No s obzirom na to da je more uvijek mutno, na takve organizme i ne obraćamo pažnju”, kaže Sigovini.

Ne iznenađuju ga ni meduze u kanalu u historijskom središtu. “U posljednjih su 20 do 30 godina meduze sve brojnije u našim morima. Sve ih se češće može opaziti i u laguni, posebno u nekim dijelovima godine kada ih vjerovatno donesu struje. U uobičajenim je okolnostima saobraćaj kanalima vrlo intenzivan pa je vrlo moguće da stradaju od propelera.”

Čovjek ima dojam da je na nekom koraljnom grebenu

“Čovjek ima dojam da je na nekom koralnom grebenu. Mnoštvo je boja i izvanrednih oblika života koji lagunu čine jedinstvenom”, kaže Andrea Mangoni, čije fotografije nastaju uglavnom na putu prema radnome mjestu.

No Sigovini je manje entuzijastičan kad je posrijedi oporavak ekosistema jer smatra da mjere ograničenja neće dugotrajno popraviti stanje u laguni.

“Mislim da tih nekoliko mjeseci ograničavajućih mjera neće biti dovoljno za značajnije promjene u kvaliteti i oporavku našeg ekosistema.” (Tuzlanski.ba)