Subota, 1. Oktobra 2022.
Tuzlanski.ba logo

Ukrajinski ministar: ‘Najgori scenarij je iza nas, na rubu smo nove faze rata‘

Preuzmite sliku

Ruska invazija na Ukrajinu 24. februara odnijela je desetke hiljada ljudskih života, a privredne poteškoće proširile su se svijetom

Ukrajina u najtežim uslovima, sveobuhvatne invazije Rusije, slavi glavni državni praznik, Dan nezavisnosti. Dana 24. augusta 1991. ukrajinski parlament je usvojio deklaraciju o nezavisnosti. No, ove godine Dan nezavisnosti pada na polugodišnjicu ruske invazije na tu zemlju, koju je započeo ruski predsjednik Vladimir Putin prije tačno šest mjeseci, 24, februara 2022.

Ukrajina se priprema za moguće brutalne udare dok obilježava 31 godinu otkako se zemlja oslobodila Sovjetskog Saveza i nakon točno šest mjeseci rata s Rusijom.

U svjetlu upozorenja o pojačanim ruskim neprijateljstvima, ruski predsjednik Volodimir Zelenski je upozorio da će svaki napad Rusije biti dočekan snažnim odgovorom dok Ukrajina obilježava 31 godinu od kraja sovjetske vladavine.

Ukrajinska obavještajna služba radi sa stranim obavještajnim službama, rekao je na printanoj konferenciji u utorak, upozorivši da će Rusija “dobiti odgovor, snažan odgovor”, prenosi The Guardian.

Vlasti su zabranile masovna okupljanja u Kijevu jer zapadni i ukrajinski dužnosnici upozoravaju da se Rusija sprema ponovno napasti glavni grad.

Mnogi civili pokušavaju napustiti Kijev zbog straha od ruskog napada, prema savjetniku ukrajinskog predsjednika. Aleks Rodnjanski rekao je da su ljudi zabrinuti i kako “svakako postoji određena zabrinutost” da bi napad mogao pogoditi središta odlučivanja u glavnom gradu Ukrajine u srijedu.

Rusija i Putinov režim “doista su opsjednuti datumima i simbolima, pa bi bilo logično biti na oprezu i biti spremni za napad na Dan nezavisnosti”, rekao je Andrij Jusov, šef obavještajne uprave pri ministarstvu.

A ovo su glavne posljedice rata koji ulazi u sedmi mjesec.

Smrti

Od 24. februara poginulo je 5587 civila, a 7890 je povrijeđeno, no stvarni broj žrtava je puno viši, objavio je Ured Visoke povjerenice Ujedinjenih naroda za ljudska prava (OHCHR) 22. augusta.

Većina poginulih ili povrijeđenih žrtve su topničkih, raketnih ili zračnih napada, navodi OHCHR.

Načelnik ukrajinskog glavnog stožera, general Valerij Zalužnji rekao je 22. augusta da je u ratu poginulo gotovo 9000 ukrajinskih vojnika, što je prvi put da je ukrajinski vojni vrh objavio te podatke od invazije.

Rusija nije objavila koliko je izgubila vojnika.

Američke obavještajne službe procjenjuju da je u Ukrajini do sada poginulo 15.000 ruskih vojnika i da ih je tri puta toliko povrijeđeno, što odgovara ukupnom broju sovjetskih žrtava tokom ruske okupacije Afganistana od 1979. do 1989. godine.

Sukob u Donbasu počeo je još 2014. nakon rušenja s vlasti proruskog ukrajinskog predsjednika i ruske aneksije Krima.

U borbama snaga koje je podržavala Rusija i ukrajinskih oružanih snaga do kraja 2021. poginulo je oko 14.000 ljudi, uključujući 3106 civila, po podacima OHCHR-a.

Bijeda

Od početka invazije trećina stanovnika Ukrajine, od ukupno više od 41 miliona, morala je napustiti svoje domove, najviše u svijetu u ovom trenutku, po podacima UNHCR-a, UN-ove agencije za izbjeglice.

U Evropi je trenutno više od 6,6 miliona registriranih izbjeglica iz Ukrajine, najviše u Poljskoj, Rusiji i Njemačkoj, po podacima UN-ove agencije.

Ukrajina

Osim ljudskih žrtava, Ukrajina je izgubila oko 22 posto teritorija od ruske aneksije Krima 2014., po procjenama Reutersa.

Ostala je bez velikog dijela obale, gospodarstvo joj je osakaćeno, a neki gradovi pretvoreni su u pustoš ruskim granatiranjem. Ukrajinsko gospodarstvo smanjit će se 2022. za 45 posto, po procjenama Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).

Tačna cijena rata u američkim dolarima ne zna se. Ukrajinski premijer Denis Šmihalj rekao je u julu da će poslijeratna obnova stajati oko 750 milijardi američkih dolara. Moglo bi biti i puno više. Ne zna se koliko je Ukrajina potrošila na borbe.

Rusija

Rat je skup i za Rusiju, iako ne otkriva koliko. Ratni troškovi državna su tajna.

Osim vojnih troškova, zapad je pokušao kazniti Moskvu strogim sankcijama, što je najveći šok za rusko gospodarstvo od raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine.

Ruska centralna banka sada predviđa da će rusko gospodarstvo, vrijedno 1,8 biliona američkih dolara, pasti 4 do 6 posto 2022., dok je u aprilu prognozirala pad od 8 do 10 posto.

No uticaj na rusko gospodarstvo je velik i još nije posve jasan. Rusija je izbačena sa zapadnih finansijskih tržišta, većina oligarha je pod sankcijama i ima probleme s nabavom neke robe kao što su mikročipovi.

Rusija prošli mjesec nije platila inostrani dug, prvi put od Oktobarske revolucije 1917. godine.

Cijene

Ruska invazija i zapadne sankcije nametnute Rusiji izazvali su veliko povećanje cijena gnojiva, pšenice, metala i energije, što je dovelo do prehrambene krize i inflatornog vala koji potresa globalno gospodarstvo.

Rusija je drugi najveći svjetski izvoznik nafte nakon Saudijske Arabije i najveći svjetski izvoznik prirodnog plina, pšenice, dušičnih gnojiva i paladija. Ubrzo nakon ruske invazije na Ukrajinu, međunarodne cijene nafte dosegle su najvišeg nivoa od rekordne 2008. godine.

Pokušaji da se smanji ovisnost o ruskoj nafti, plinu i naftnim derivatima, ili da se ograniče njihove cijene pogoršali su već ionako najgoru energetsku krizu od arapskog naftnog embarga 1970-ih.

Pošto je Rusija obustavila dotok plina putem plinovoda Sjeverni tok 1 do Njemačke veleprodajne cijene plina u Evropi poletjele su u nebo.

Potpuni prekid isporuke plina izazvao bi recesiju u eurozoni, što bi jako pogodilo Njemačku i Italiju, po Goldman Sachsu.

Prviredni rast

Međunarodni monetarni fond sada prognozira da će svjetsko gospodarstvo rasti 3,2 posto ove godine, u odnosu prema 6,1 posto prošle. To je bitno manje od njegove prognoze u aprilu od 3,6 posto, prognoze u januaru od 4,4 posto i prognoze u oktobru od 4,9 posto.

Po „vjerovatnom” alternativnom scenariju koji uključuje potpunu obustavu isporuka ruskog plina Evropi do kraja godine i daljnji pad izvoza ruske nafte od 30 posto, MMF smatra da će globalni rast usporiti na 2,6 posto 2022. i dva posto 2023. te da iduće godine rasta u Evropi i SAD-u iduće godine gotovo da i neće biti.

Zapadno oružje

SAD je dao oko 9,1 milijardi američkih dolara sigurnosne pomoći Ukrajini od 24. februara uključujući protuzračne sisteme Stinger, protuoklopne sisteme Javelin, haubice od 155 mm i zaštitnu opremu za slučaj napada kemijskim, biološkim, radiološkim i nuklearnim oružjem.

Drugi najveći donator je Britanija koja je dala vojnu pomoć u iznosu od 2,3 milijardi funti. Evropska unija dala je Ukrajini 2,5 milijardi eura sigurnosne pomoći.

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje