Švedska posljednja dva dana bilježi najmanji broj mrtvih od koronavirusa u posljednje dvije sedmice.

Jučer je od koronavirusa u toj zemlji preminulo 17 osoba, dok je danas taj broj još manji – svega 12 osoba. To je veliki pad broja mrtvih u odnosu na dane prije, posebno u odnosu na srijedu kada je umrlo više od sto ljudi. Od srijede do petka u Švedskoj je svaki dan umiralo više od 90 ljudi.

Osim toga, u Švedskoj se bilježi i veliki pad broja novih slučajeva. U nedjelju je zabilježeno 466 novih slučajeva zaraze, dok su danas zabilježena 332 nova slučaja. U usporedbi s nekoliko dana ranije, to je gotovo dvostruko manje.

Podsjetimo, u četvrtak i petak zabilježeno je po više od 720 novih slučajeva.

Ukupno je do danas u Švedskoj zabilježen 10.151 slučaj, a umrlo je 887 ljudi.

Švedska ne odustaje od blažih mjera

Podsjetimo, za razliku od većeg dijela Evrope, Švedska nije uvela strogi karantin, nije zatvorila škole, kafiće, restorane i barove. Ljudima nije zabranjeno izlaziti, ali se preporučuje da se samoizoliraju čim primijete i najmanje simptome koronavirusa.

Zabranjeno je okupljanje više od 50 ljudi.

U susjednoj Danskoj, koja ima oko 5,8 miliona stanovnika, koronavirus je potvrđen kod 6000 osoba, uz 260 smrtnih slučajeva.

Još oko 200 osoba zaraženo je na Farskim otocima i Grenlandu koji su dio Kraljevine Danske.

Koronavirus je potvrđen kod oko 6300 osoba u Norveškoj, zemlji s 5,4 miliona stanovnika, a 114 je osoba umrlo.

U Finskoj, koja ima oko 5,5 miliona stanovnika, potvrđeno je oko 2600 slučajeva zaraze te 42 smrtna slučaja.

Na Islandu, koji je proporcionalno proveo najviše testiranja, koronavirus je potvrđen kod 1700 osoba, a umrlo ih je 19.

Starije osobe u karanteni

Najranjivijim dobnim skupinama, odnosno ljudima preko 70 godina, preporučeno je da ne izlaze iz domova i da društveni kontakt svedu na minimum. Ostatak populacije se može slobodno kretati te se Šveđani nadaju da će mlađa i jača populacija razviti imunitet i tako pobijediti krizu.

Dva dana nakon što je Španjolska 14. marta proglasila karantinu, Švedska je svojim građanima savjetovala da peru ruke i da ostanu kod kuće ako su bolesni. Deset dana kasnije građanima je savjetovano da ne stvaraju gužve u kafićima i restoranima, ali su oni ostali otvoreni.

‘Zatvaranje škola bilo bi veliki udarac na zdravstveni sistem jer njegovi brojni djelatnici ne bi mogli doći na posao, nego bi morali ostati kod kuće s djecom. Djeca bi također patila jer ne bi mogla ići u školu, a to ne želimo”, rekao je glavni švedski epidemiolog Anders Tegnell.

CNN-ova dopisnica iz Stockholma rekla je da je puno manje ljudi na ulicama i u podzemnoj željeznici te da je očito da građani poštuju upute, ali i da javna svijest jako varira. Dok neki ne žele ni poljubiti svoje najbliže, drugi organiziraju uskršnje ručkove i zabave.

No ima i onih koji se uopšte ne slažu sa švedskom taktikom. Jedan neimenovani član vlade rekao je da je vlada podbacila u zaštiti starijih, o kojima se najviše pričalo. Posjeti u domovima za penzionere i starije ukinuti su tek 1. aprila, a sad se po njima počela širiti zaraza koju će se teško obuzdati. Nije zadovoljan ni WHO koji od Švedske traži puno strože mjere i bolje pripreme za golem rast broja zaraženih, koji smatra neizbježnim.

Švedski ljekar: Ne možete uništiti ekonomiju, a da niste sigurni kako mjere utiču na virus

‘Trenutno nitko u svijetu nema tačne smjernice kako se boriti protiv ove bolesti. Švedska strategija ne govori da je virus slab i da ga podcjenjujemo, naprotiv – svjesni smo situacije, ali nema dokaza da će strogi karantin koji su, recimo, uvele Hrvatska, Srbija ili BiH biti bolji od ovog našeg modela. Tek ćemo nakon šest mjeseci moći podvući crtu i reći čiji je pristup bio bolji’, kazao je za Slobodnu Dalmaciju švedski neurolog i anesteziolog Claes Hultling.

Kaže kako je mentalitet Šveđana drugačiji od ljudi s Mediterana i kako se Šveđani, kada im se kaže da nešto ne smiju, ponašaju u skladu s tim bez strogih zabrana.

‘Ne možete uništiti cijelu ekonomiju, zatvoriti sve u kuće, a niste sigurni kako će ta mjera zaista utjecati na epidemiju. Mjera totalne blokade, sigurno je, može uništiti ekonomiju i živote građana te nas pogoditi i gore od virusa. Totalni karantin, vidimo u primjeru nekih zemalja, djeluje, ali pod koju cijenu i do kada bi se trebalo držati takve taktike?

Naša strategija je da se maksimalno smanje kontakti, posebice starijih ljudi i onih s hroničnim bolestima. Sve osobe koje su zaražene te svi njihovi kontakti se love, sistem je tako postavljen da se zaista izoliraju porodice i prijatelji zaraženih, a ne cijela država. To za sada djeluje jer Šveđani neće, ako su u samoizolaciji, izlaziti van i ugrožavati druge”, kaže ljekar.

Dodaje kako model koji primjenjuje Švedska možda ne bi djelovao u drugim zemljama.

‘Haos je neminovan ako izaberete predsjednika koji je kao Trump. Ne znam što su Amerikanci očekivali da će dobiti s njim u ovoj krizi. Barata poluinformacijama, teorijama zavjera, to nije čovjek koji može voditi tako važnu i veliku zemlju u doba ove krize. Umjesto da su Amerikanci predvodnici u borbi protiv korone, oni zaostaju, ne snalaze se te ne postaju dio rješenja, nego problema. Ova kriza će resetirati društvo i nadam se da će svi izvući pouku od ovoga, zaključio je, prenosi Index.hr.