Luksemburg je kao prva zemlja EU-a primila djecu izbjeglice s prenapučenih grčkih otoka. Ostale zemlje, među kojima su i Hrvatska i Njemačka, bi trebale uslijediti. Kako se njemački gradovi pripremaju na nove pridošlice?
Nijemci imaju kratice za sve pa i za njih: maloljetne izbjeglice bez pratnje su u njemačkom birokratskom rječniku UMF (unbegleitete minderjährige Flüchtlinge). 58 UMF-a mlađih od 14 godina dolaze u Njemačku. Isprva će ova djeca koja iza sebe već imaju kalvariju biti smještena u karantenu kako bi se utvrdilo jesu li se možda zarazila koronavirusom u kampovima na grčkim otocima, piše DW.
Frank Mischo iz organizacije “Akutna dječja pomoć” je jedan od onih koji će se isprva brinuti o malim pridošlicama. I on je već sad zabrinut zbog mjera izolacije koje djecu čekaju odmah nakon dolaska. “Djeca ne smiju biti zatvorena u sobe, moraju na svježi zrak”, kaže Misho iz organizacije sa sjedištem u zapadnonjemačkom Duisburgu. Djeci koja su mahom traumatizirana treba dobro objasniti zašto prve dvije sedmice moraju provesti u izolaciji. Daljnji problem za ovu organizaciju je i pronaći dovoljno prevoditelja za komunikaciju s djecom.
58 djece je kap na vrućem kamenu
Za Mischu, a takav stav dijele i obje njemačke crkve kao i većina političara iz gotovo svih stranaka, je pomoć za ovih 58 maloljetnih izbjeglica samo kap na vrućem kamenu. Čak ako se i ispune obećanja da će u Njemačku biti prebačeno i do 500 maloljetnih izbjeglica, je za mnoge nedovoljno. No Mischo se nada da će muka ove djece koja dođu u Njemačku probuditi svijest Nijemaca da je potrebno primiti još više njih.
Prema mišljenju organizacija za prava djece najdramatičnija situacija vlada u prepunom kampu Moria na grčkom otoku Lesbosu. Procjenjuje se du prenapučenim grčkim otocima živi preko 40.000 izbjeglica od toga oko 5.000 maloljetnika bez pratnje. Posebna opasnost u takvim uslovima vladaju za djevojčice kojima, osim ostalih nevolja, prijeti i seksualno nasilje.
Mnoge općine u Njemačkoj su se još prije dvije godine pokazale spremnima prihvatiti izbjeglice-brodolomce kao i maloljetnike bez pratnje. U savezu “Sigurne luke” je u međuvremenu okupljeno preko 140 njemačkih gradova i općina. U njihovoj zajedničkoj izjavi stoji kako na sebe gledaju kao na “humanitarnu zajednicu vrijednosti” s “visokom kompetencijom kad je u pitanju integracija izbjeglica”.
Berlin je spreman
Među gradovima koji se nalaze u ovom savezu je i Berlin gdje zajednički vladaju Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD) te stranke Zeleni i Ljevica. “Samo Berlin može kratkoročno prihvatiti 50 maloljetnika bez pratnje”, rekla je na upit DW-a Sandra Scheeres, senatorica Berlina za mlade i porodicu. Za sada se ne zna koliko djece će doći u Berlin ali njemačka metropola je spremna.
U glavnom gradu imaju iskustva s maloljetnim izbjeglicama. Tokom izbjegličke krize 2015/2016. je u Berlinu smješteno preko 5.000 ovih pridošlica s posebnim potrebama. Djeca će tek nakon karantene biti raspoređena po saveznim zemljama. Po potrebi će biti upućena u bolnice a mnogima će zasigurno biti potrebna i pomoć psihologa.”Spremni smo za sve situacije”, kažu u berlinskom senatu za porodice i mlade.
Nakon dolaska u savezne zemlje, maloljetne izbjeglice će biti registrovane a bit će riješena i pitanja poput boravišne dozvole ili staratelja. Većina će biti smještena ne u izbjegličkim smještajima nego u domovima za mlade a neki i u starateljskim porodicama.
Nakon djece će doći i njihove porodice
Prema dosadašnjim iskustvima, na svakog maloljetnika bez pratnje kasnije u Njemačku u sklopu postupka spajanja porodice slijede četiri do pet osoba. Toga su odgovorni svjesni. Godišnja skrb jednog maloljetnog izbjeglice bez pratnje stoji 50.000 eura. Troškove najvećim dijelom preuzimaju savezne zemlje. Uprkos svemu političari su optimistični. “Berlin ima iskustva s maloljetnim izbjeglicama. Dosad je i njihovo školovanje prolazilo kako treba. Mi se oslanjamo na ova iskustva”, zaključuje socijaldemokratska političarka Scheeres. (Tuzlanski.ba)
