Nedjelja, 14. Avgusta 2022.
Tuzlanski.ba logo

Snažna diskriminacija žena s hidžabom pri zapošljavanju u Njemačkoj i Holandiji

Preuzmite sliku

Kandidatkinje za posao koje nose hidžab, odnosno maramu dobile su znatno manje pozitivnih povratnih informacija od poslodavaca u Holandiji i Njemačkoj, otkriva novo istraživanje.

Kako javlja TRT World, snažan dokaz diskriminacije na poslu muslimanki koje nose hidžab u Holandiji i Njemačkoj objavljen je u akademskom članku u časopisu European Sociological Review.

Prema opsežnom eksperimentu na terenu, očita diskriminacija se općenito događala kada je posao zahtijevao direktne kontakte sa klijentima i kupcima.

Istraživači su također otkrili da su žene s maramom u Španiji bile manje diskriminirane u poređenju sa Holandijom i Njemačkom.

Tri istraživačice Marina Fernandez-Reino, Valentina Di Stasio i Susanne Veit istražile su jesu li poslodavci diskriminirali sve muslimanske kandidatkinje (pokrivene ili otkrivene) ili samo one koje su se pridržavale muslimanskih vjerskih običaja kao što su nošenje hidžaba, odnosno marame.

Odabrali su grupu kandidata i za svakog podnijeli dvije prijave za posao. Jedna aplikacija je priložena sa fotografijom koja nosi hidžab, a druga bez hidžaba. Vjerska pripadnost otkrivenih muslimanki signalizirana je kroz njihove volonterske aktivnosti u vjerskom centru.

Oglasi za posao su varirali od frizerke i pomoćnice u trgovini do recepcionerke i prodajne predstavnice – zanimanja koja zahtijevaju visok stepen direktnog kontakta s kupcima.

Odabrana zanimanja razlikuju se po stepenu obrazovanja, a kuhari, prodavci i frizeri općenito zahtijevaju niže kvalifikacije od ostalih poslova u sve tri zemlje.

U Holandiji je skoro 70 posto prijava za posao koje su uključivale fotografiju otkrivene žene dobilo pozitivan odgovor za poslove koji zahtijevaju veći kontakt sa klijentima. Međutim, za zahtjeve sa fotografijama ženskih osoba s maramom stopa pozitivnih odgovora iznosila je 35 posto.

– Visoki nivo diskriminacije koji smo zatekli u Holandiji, gdje je institucionalni kontekst tradicionalno bio otvoren prema pravima vjerskih manjina, posebno je iznenađujući i ukazuje na moguće stigmatizirajuće djelovanje nedavnih politika usmjerenih na kulturnu asimilaciju imigranata – istakli su istraživači.

Terenski eksperiment u Njemačkoj dao je slične rezultate. Dok je 53 posto otkrivenih muslimanki dobilo pozitivnu povratnu informaciju od poslodavaca, svega oko 25 posto žena sa maramom dobilo je odgovore s radnih mjesta.

U Španiji, međutim, nivo diskriminacije prikrivenih muslimanki nije bio statistički značajan.

Rezultati posljednjih istraživanja su komplementarni nekim studijama koje ukazuju na to da su muslimanke pod maramom bile u nepovoljnom položaju na tržištu rada.

Istraživanje koje je provela Doris Weichselbaumer sa Univerziteta Cornell 2019. godine pokazalo je da su u Njemačkoj ne samo žene koje nose maramu, već i žene s imenima koja impliciraju imigrantsko porijeklo, također suočene s diskriminacijom.

Stopa poziva za razgovor za posao istoj kandidatkinji s njemačkim imenom i objavljenom fotografijom iznosila je 18,8 posto, dok je taj postotak kod kandidatkinja turskog imena iznosio 13,5.

Kombinacija turskog imena i marame pokazala se kao najdiskriminiraniji dio među svim aplikacijama jer je stopa poziva iznosila svega 4,2 posto.

Najnovija studija koju je objavio časopis European Sociological Review navodi da muslimanski kandidati koji nose vjersku odjeću također mogu biti nepravedno tretirani na razgovorima za poslove koji ne zahtijevaju lični kontakt s klijentima.

Istraživači su istakli da poslodavci uglavnom pokazuju averziju prema bilo kojoj vrsti vjerske odjeće, uključujući i onu koju nose muškarci. (AA)

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje