Kada je početkom aprila vojnicima elitne ruske brigade rečeno da se pripreme za drugi odlazak u Ukrajinu, u njihovim redovima je izbio strah.

Postrojba, koja je u mirnodopskom razdoblju bila stacionirana na dalekom istoku Rusije, prvi je put ušla u Ukrajinu iz Bjelorusije kada je rat počeo krajem februara i doživjela žestoke borbe s ukrajinskim snagama.

‘Ubrzo je postalo jasno da ne žele svi sudjelovati u tome. Mnogi od nas jednostavno se nisu htjeli vratiti‘, rekao je Dmitrij, pripadnik postrojbe koji je tražio da ga se ne identifikuje s pravim imenom. ‘Želim se vratiti svojoj porodici – i to ne u lijesu.’

S još osmoricom kolega Dmitrij je rekao svojim zapovjednicima da se odbija pridružiti invaziji.

‘Bili su bijesni. Ali na kraju su se smirili jer nisu mogli puno učiniti’, rekao je.

Ubrzo je prebačen u Belgorod, ruski grad blizu granice s Ukrajinom, gdje je od tada stacioniran.

‘Služio sam pet godina u vojsci. Ugovor mi ističe u junu. Odslužit ću svoje preostalo vrijeme i onda odlazim odavde’, rekao je. ‘Nemam se čega sramiti. Službeno nismo u ratnom stanju, pa me nisu mogli natjerati da idem.’

Nije službeno objavljen rat

Dmitrijevo odbijanje da se bori naglašava neke od poteškoća s kojima se ruska vojska suočava kao rezultat političke odluke Kremlja da službeno ne objavi rat Ukrajini – već radije opisuju invaziju kao ‘specijalnu vojnu operaciju’.

Prema ruskim vojnim pravilima, vojnici koji se odbiju boriti u Ukrajini mogu se suočiti s otpuštanjem, ali ne mogu biti procesuirani, pojasnio je Mikhail Benjaš, advokat koji je savjetovao vojnike koji odaberu tu opciju.

Benjaš dodaje da su ‘stotine i stotine’ vojnika u kontaktu s njegovim timom radi savjeta o tome kako izbjeći slanje u borbu. Među njima je bilo 12 nacionalnih gardista iz južnog ruskog grada Krasnodara koji su otpušteni nakon što su odbili otići u Ukrajinu.

‘Zapovjednici pokušavaju zaprijetiti svojim vojnicima zatvorom, ali mi savjetujemo vojnicima da jednostavno mogu reći ne’, rekao je Benjaš, dodajući da nije upoznat s bilo kakvim kaznenim postupcima protiv vojnika koji su se odbili boriti i kako za pokretanje kaznenog postupka nema zakonske osnove.

Sličnu priču za BBC je ispričao i Sergej Bokov, 23-godišnji vojnik koji je krajem aprila odlučio napustiti vojsku nakon borbe u Ukrajini.

‘Naši zapovjednici nisu se ni svađali s nama jer nismo bili prvi koji su otišli’, rekao je Bokov.

Ukazujući na ruske vojne zakone, Benjaš je rekao da bi vojnicima bilo teže odbiti se boriti ako Rusija objavi rat punog razmjera.

‘Tokom rata pravila su potpuno drugačija. Odbijanje bi tada značilo mnogo oštrije kazne. Mogli bi završiti u zatvoru.’

Iako je tačan broj vojnika koji odbijaju borbu i dalje nejasan, ove priče ilustriraju ono što vojni stručnjaci i zapadne vlade kažu da je jedna od najvećih prepreka Rusije u Ukrajini, a to je ozbiljan nedostatak pješaštva.

Odluka o mobilizaciji

Prema zapadnim dužnosnicima, Moskva je u februaru isprva stavila oko 80% svojih glavnih kopnenih borbenih snaga – 150.000 ljudi – u rat. Međutim, vojsci je načinjena značajna šteta nakon što su se suočili s logističkim problemima, lošim moralom i podcijenjenim ukrajinskim otporom.

Vojni analitičar Rob Lee smatra kako će Putin morati donijeti odluku o mobilizaciji u narednim sedmicama.

‘Rusiji nedostaje dovoljno vojnika za održivu rotaciju. Postrojbe se iscrpljuju, neće moći tako dugo izdržati’, rekao je Lee.

Međutim u suprotnom, Rusija bi se uskoro mogla ‘boriti da zadrži teritorij koji trenutno kontrolira u Ukrajini, pogotovo jer Ukrajina dobiva bolju opremu od NATO-a’, rekao je.

Ruske vlasti tiho su pojačale napore za prikupljanje vojnika jer je postalo jasno da je brza pobjeda u Ukrajini nedostižna.

Rusko ministarstvo obrane počelo je oglašavati na stranicama za zapošljavanje slobodna radna mjesta, nudeći ljudima bez borbenog iskustva mogućnosti da se pridruže vojsci na temelju unosnih kratkoročnih ugovora. Neke velike državne kompanije primile su pisma u kojima ih se poziva da upišu svoje zaposlenike u vojsku.

Ujedno su se okrenuli i plaćenicima raspoređujući po terenu borce iz zloglasne Wagnerove skupine povezane s Kremljem.

No, analitičari kažu da je malo vjerovatno da će dobrovoljni regruti i plaćeničke skupine dovesti do značajnog povećanja broja novih vojnika, u usporedbi s brojevima koje bi donijela djelimična ili potpuna mobilizacija.

Uprkos prethodnim nagađanjima, Putin nije službeno objavio rat Ukrajini tokom svog govora povodom Dana pobjede 9. maja.

Andrej Kolesnikov, viši saradnik u fondaciji Carnegie Endowment za međunarodni mir, rekao je da su vlasti možda zabrinute da bi opća mobilizacija podigla buru u velikom dijelu stanovništva koji podržava ‘specijalnu operaciju’.

Rusi bi ‘možda bili za sukob, ali se zapravo ne žele boriti’, rekao je, dodajući da bi opća mobilizacija podrazumijevala ‘kolosalne gubitke neobučenih vojnika’. (jutarnji.hr)