Nedjelja, 5. Decembra 2021.
Tuzlanski.ba logo

Potpisan dokument: Ograničavanje globalnog zagrijavanja na 1,5 stepeni Celzijusovih

Preuzmite sliku

Na klimatskom samitu u Glazgovu potpisan je dokument koji će u budućnosti biti poznat kao Klimatski pakt iz Glazgova, a ključni dio sporazuma odnosi se na ograničavanje globalnog zagrijavanja na 1,5 stepeni Celzijusovih.

Sporazum je rezultat dvosedmičnih pregovora koji su trebali biti završeni juče, ali su produženi za jedan dan kako bi se uravnotežili zahtjevi zemalja koje su najviše izložene klimatskim promjenama, velikih industrijskih sila i onih čije je korištenje ili izvoz fosilnih goriva ključno za njihov ekonomski razvoj.

Uprkos tome što bi dokument u narednom periodu trebao definisati klimatsku politiku u većini zemalja na svijetu, prvobitna verzija sporazuma i želje s kojima su državnici stigli na samit u Glazgovu, razlikuju se znatno u odnosu na potpisani dokument.

Rasprave o klimatskim politikama prije svega se odnose na pitanja postupnog ukidanja fosilnih goriva, smanjenja emisije gasova, kao i pomoći u razvoju klimatskih politika slabije razvijenim državama.

Rasprave o korištenju uglja i emisije gasova potencirali su, prije svega, predstavnici Kine, Indije i Irana.

Predstavnik Irana na samitu izjavio je da ta zemlja nije zadovoljna dijelom sporazuma koji se odnosi na postepeno ukidanje subvencija za ugalj i fosilna goriva.

“Moramo koristiti fosilna goriva za ekonomski razvoj. Tražimo od vas da izmijenite ovaj dio”, rekao je predstavnik ove države.

Predstavnici Kine takođe su izrazili nezadovoljstvo određenim dijelovima sporazuma te su tražili balans između nekoliko verzija sporazuma o klimatskim politikama.

“Trebali bismo se naći na pola puta. Kina je spremna da radi s partnerima na pružanju konstruktivnih prijedloga i dijaloga”, naveli su predstavnici Kine na samitu.

Ipak, najveće probleme pri usvajanju konačnog dokumenta izazvala je rasprava oko toga da li će u dijelu koji se bavi korištenje uglja stajati fraza “postepeno ukidanje” ili “postepeno smanjenje”.

“Pozivamo zemlje da ubrzaju razvoj tehnologija i usvajanje politika koje će dovesti do smanjenja emisija gasova, uključujući i povećanu primjenu čiste energije i mjera energetske efikasnosti”, navodi se u tekstu dokumenta.

S obzirom na brojne nesuglasice između zemalja, konačna verzija sporazuma mijenjana je u posljednjim trenucima, a izmjene se prije svega tiču korištenja uglja.

Najvažniji dijelovi konačne verzije sporazuma odnose se na ograničavanje globalnog zagrijavanja na 1,5 stepeni Celzijusovih.

“Ograničavanje globalnog zagrijavanja na 1,5 stepeni zahtijeva brzu, duboku i kontinuiranu redukciju emisije gasova uključujući smanjenje globalne emisije ugljen dioksida za 45 odsto do 2030. godine u odnosu na nivo iz 2010. godine”, ističe se u sporazumu.

S obzirom na ambiciozne planove zemalja svijeta koji se tiču smanjenja emisije gasova, sporazum obuhvata i dio u kojem se govori o finansiranju projekata kao i tehnologiji s kojom se planiraju ostvariti najvažniji dijelovi sporazuma.

“Naglašava se potreba da se mobilizuju sva sredstva za klimu, uključujući i značajno povećanje podrške za zemlje u razvoju u iznosu od 100 milijardi dolara godišnje. Pozivaju se razvijene zemlje potpisnice da hitno u potpunosti ispune cilj podrške projektima u iznosu od 100 milijardi dolara do 2025. godine, te da naglase važnost transparentnosti u implementaciji projekata”, ističe se u sporazumu.

Uprkos potpisivanju dokumenta koji bi su mnogi nazvali kao posljednji apel za spas planete Zemlje, aktivisti i drugi zvaničnici nisu zadovoljni dinamikom pregovora kao ni činjenicom da se odustalo od nekih segmenata prvobitnog dokumenta.

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje

Ključne riječi: , ,