Subota, 13. Avgusta 2022.
Tuzlanski.ba logo

Postignut tajni dogovor Njemačke i Rusije?

Preuzmite sliku

Prema pisanju Reutersa značajni dio EU može odahnuti kad je u pitanju energetska sigurnost jer će nakon zastoja zbog održavanja Gazprom ponovo pustiti plin kroz plinovod Sjeverni tok 1. Kroz taj plinovod Rusija je isporučivala oko jedne trećine plina Europskoj uniji. S obzirom na to da su njemački političari poručivali kako je mogućnost da Rusija više uopće ne pokrene isporuku plina kroz Sjeverni tok 1 sasvim realna, računalo se kako bi energetska situacija u EU mogla postati dramatično loša, što bi pak sigurno uzrokovalo duboku recesiju u više ekonomija eurozone.

Međutim, s obzirom da je više anonimnih izvora Reutersu i ostalim velikim medijima potvrdilo kako će plin ponovo krenuti, popustila je napetost, što je rezultiralo trenutnim padom mjesečnih ugovora za isporuku plina od 3 posto. Rusija navodno neće pustiti Sjeverni tok 1 da radi punim kapacitetom od 160 miliona prostornih metara plina dnevno, ali neće biti niti obustave.

Pojedini analitičari tumače kako je ova pozitivna vijest za evropsku energetsku sigurnost možda znak šireg dogovora na relaciji Zapad-Rusija, ali se ne može znati što bi taj hipotetski dogovor mogao značiti. No, razvoj energetske drame unazad nekoliko sedmica bio je takav da je očigledno kako su se morale odvijati krupne diplomatske akcije koje su dovele do dogovora o nastavku isporuka. Vrhunac napetosti nastao je nakon što se Gazprom u pismu kupcima 14. jula retroaktivno pozvao na force majeure tj. klauzulu ugovora prema kojoj obveze isporuke prestaju u slučaju okolnosti kao što su prirodne katastrofe ili oružani sukobi.

Nakon toga krenule su javne spekulacije kako Rusija vrlo vjerovatno više uopće neće puštati plin te se činilo da je energetska drama u EU neizbježna. No, nakon što se više zapadnih zemalja koordiniralo u akciji vraćanja plinske turbine Gazprom, u koja je zbog sankcija zaplijenjena u Kanadi, došlo je do preokreta.

O intenzitetu drame puno govori pisanje Politica koji je izvijestio o parlamentarnoj istrazi u Kanadi u kojoj su ispitana dva federalna ministra i tri ambasadora jer se saznalo da je Kanada odlučila vratiti plinsku turbinu Gazpromu. Kanadska je vlada zbog odluke o vraćanju turbine otrpjela žestoke kritike parlamentarne oporbe. Ispitani su kanadska ministrica vanjskih poslova Melanie Joly i ministar prirodnih resursa Jonathan Wilkinson.

Treba primijetiti i analizu koju je donio Eurointelligence u kojoj spekulira o mogućem dogovoru s Rusijom, ali ne samo oko jedne plinske turbine nego kroz preuzimanje dugoročnih obveza kupovine plina. Eurointelligence se poziva na izjave ekonomista Oliviera Blancharda koji objašnjava kako je Gazprom praktični monopolist u isporukama ruskog plina za Evropu; Evropa je ovisna o ruskom plinu te još uvijek nema alternativne izvore opskrbe, što evropsku potražnju u osnovi čini neelastičnom. S obzirom da je EU najavio kako se dugoročno namjerava u potpunosti riješiti ovisnosti o ruskom plinu, u jednom trenutku postalo je jasno kako niti Rusija nema interes kratkotrajno održavati isporuke dok EU ne osigura alternativne izvore energije.

„Jedina stvar koja zadržava monopolista su slatka očekivanja daljnjeg biznisa u budućnosti. Mi smo mu oduzeli ta očekivanja… Nešto kasnije, rusko ministarstvo vanjskih poslova u osnovi je slijedilo Blancharda. Rekli su kako buduće operacije Sjevernog toka 1 ovise o ekonomskim sankcijama“, pisao je Eurointelligence, koji dalje spekulira: „Uprkos službenim poricanjima vjerujemo kako postoji intenzivni pritisak unutar vlade (njemačke vlade, op.a.) za prljavi dogovor s Putinom: Vi, Rusi, pustite dotok plina. Mi, Nijemci, obećavamo da ćemo ga kupovati najmanje deset godina. Ali nikome nećemo reći. A niko više neće mariti kad ovo postane jasno za dvije godine. Ovo nije nešto što će Nijemci ikada priznati. Čak niti privatno“.

Politico se ogradio kako možda griješe s ovom radikalnom tezom o nekoj vrsti dogovora s Rusijom, ali ne dvoje oko toga kako je kanadska vlada bila pod vrlo snažnim pritiskom Njemačke za vraćanje plinske turbine Rusiji.

Evo nekoliko natuknica o razvoju događaja iz kojih se može zaključiti kako je moralo biti pozadinskog dogovora s Rusijom kako bi se osigurao dotok plina kroz Sjeverni tok 1 te spriječio razvoj duboke recesije.

Ako se ne radi o dugotrajnom ‘tajnom dogovoru‘ na relaciji Njemačka-Rusija ili EU-Rusija, evropska diplomacija je, čini se, barem uspjela kupiti još nekoliko mjeseci isporuke plina piše Jutarnji.

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje

   
Ključne riječi: , ,