Udaljeno selo Acciaroli u južnoj Italiji poznato je po velikom broju starije populacije uprkos pušenju i pretilosti, a upravo je njihova dugovječnost zagonetka koja zbunjuje naučnike – koja je to njihova tajna?

Prošlo je već 4000 godina otkako je Gilgameš, kralj Uruka, krenuo na potragu za tajnom besmrtnosti. Još od tada ljudska fascinacija vječnim životom, ili barem što duže moguće, nije se umanjila.

Naučna zajednica troši velike novce i analizira faktore koje doprinose dužem životu, a upravo ih je zato privukla mala italijanska zajednica gdje većina stanovnika dobrano zađe u svoje 10 desetljeće života prije smrti.

Acciaroli se nalazi u pokrajini Kampanija, oko 140 kilometara južno od Napulja. – Bio sam na plaži u Acciaroliju i vidio ljude u 90-im godinama života, kako se preplanuli sunčaju na plaži i puše, dok njihovi trbusi izgledaju kao da su u devetom mjesecu trudnoće – rekao je američki kardiolog Alan Maisel za New York Post.

Ovo se protivilo svemu u što je vjerovao, ali i učio druge godinama – za duži život pazi na liniju, izbjegavaj poroke i sunce. Ljudi iz Acciarolija, s druge strane, žive u kontrastu s ovim pravilima, ali stare impresivno.

U selu živi oko 2000 stanovnika svih dobi, a među njima je i 300 njih koji žive duže od 100 godina te čak 20 posto onih koji su proslavili 110. rođendan – pa i koji više. Osim toga, Maisel je sa svojim kolegama proveo istraživanja koja dokazuju da imaju iznimno malu stopu obolijevanja od Alzheimera i srčanih bolesti – usprkos svim onim cigaretama i vinu.

Istražuje u vezi dugovječnost tih ljudi sada je u završenoj fazi, a naučnici se nadaju kako će genska testiranja otkriti nešto što bi moglo koristiti svim ljudima širom svijeta da žive duže. Tokom svog istraživanja, Maisel je otkrio neke zanimljive tragove koje svakako imaju značajan udio u njihovoj dugovječnosti:

Ružmarin i srdele

Ove dvije namirnice vrlo često konzumiraju svi stanovnici sela i moglo bi se reći da su baza njihove prehrane. Ružmarin se naučno potvrđeno povezuje s redukcijom rizika Alzheimerove bolesti poboljšavajući funkcije mozga i memorije.

Srdele su s druge strane riblji lijek za sve vrste upala u stanicama tijela. Također, maslinovo ulje se jede uz sve, a čaša vina pije uz svaki obrok.

Svježi zrak i što manje stresa 

Starci Acciarollija ne pohađaju satove joge, ali većinu svog vremena provode na otvorenom – krećući se i družeći. Život je tamo iznimno opušten, a stres kojeg moderna medicina naziva toksičnim tamo gotovo i ne postoji.

Pušenje i dugovječnost

Svi pušači znaju da im je zbog njihove navike zdravlje ugroženo i da riskiraju uranjenu smrt. Međutim, neki pušači uprkos takvom riziku dugo žive. Američki naučnici otkrili su neki pušači dožive duboku starost iako puše, a to mogu zahvaliti – genima. Naučnici su dugo vremena proučavali pušače koji dugo žive i primijetili su da im je jedna stvar zajednička, a to su geni dugovječnosti.  Njima ti geni omogućuju da budu otporniji na štetne tvari iz cigareta, ali i općenito na ostala zagađenja oko nas.

Oni koji imaju takve gene imaju ujedno i 11 posto manje šanse dobiti neku vrstu raka. “Kod dugovječnih pušača smo otkrili niz genetskih markera, koji su isti kao i markeri kod ljudi koji dožive duboku starost, a nisu pušači. Ti geni funkcioniraju tako da potiču brži oporavak stanica i potiču njihovu bolju otpornost na niz štetnih učinaka kojima su ljudi izloženi, uključujući i pušenje”, rekla je naučnica Morgan Levine. Osim toga, navela je da je ovo istraživanje važno i kako bi se otkrile neke tajne starenja.

Malo je takvih

Pušačima je ipak ostalo ono drugo pitanje – kako doznati nose li gen dugovječnosti ili ne. Već postoje neke institucije koje nude takve usluge, ali Levine upozorava da ne mjere svi iste markere koje su koristili oni u svom istraživanju i postoji vjerovatnost da nećete dobiti sasvim tačnu informaciju. Prema njenom mišljenju, postotak onih koji nose ovaj gen koji može ‘zaustaviti’ štetne posljedice od pušenja nije baš velik.

Pušila kutiju na dan desetljećima

Moderna historija zabilježila je na hiljade pušača koji su doživjeli duboku starost, poput Francuskinje Jeanne Calment, koja je navodno preminula u 122. godini, a od 21. godine života svaki je dan pušila kutiju cigareta na dan.

To naravno ne znači da ne treba prestati s pušenjem, ali kako su naveli stručnjaci u istraživanju objavljenom u Journals of Gerontologyju, štetnost od pušenja uvelike ovisi o genetskom naslijeđu. U prosjeku,navode, pušači žive desetak godina kraće od nepušača, ali kao i oko svakog medicinskog pitanja uvijek postoje iznimke. (24sata.hr)