Subota, 3. Decembra 2022.
Tuzlanski.ba logo

Osam baltičkih zemalja zajedno do sedam puta više energije

Preuzmite sliku

Zemlje Baltičkoga mora žele do 2030. godine proizvoditi 20 gigavata električne energije offshore vjetroelektranama, što je sedam puta više nego sada, izjavio je danski ambasador u Hrvatskoj Ole Frijs-Madsen.

“Ideja je bila da se Baltičko more pretvori u regionalni energetski hub, da se iskoristi ta regija i tamošnje iskustvo kako bi se stvorila sigurna, održiva i energetski otporna Evropa”, rekao je on, dodavši da je to u skladu s energetskim ciljevima Evropske unije.

Deklaraciju iz Marienborga potpisale su 30. augusta Danska, Njemačka, Estonija, Latvija, Litvanija, Poljska, Finska i Švedska, a njezina je svrha ojačati energetsku suradnju i okončati ovisnost o ruskim fosilnim gorivima.

“Očito da je, uslijed ne samo neopravdane, već i brutalne i krvave ruske agresije na Ukrajinu … teško govoriti o pozitivnim kolateralnim učincima. No, jedan od njih je ojačano evropsko jedinstvo i ubrzanje energetske tranzicije, koja je nužnost ususret klimatskim promjenama”, rekao je njemački ambasador u Hrvatskoj Christian Hellbach.

Kratkoročno, ruska će energije bit zamijenjena povećanim uvozom goriva pomorskim putevima, uključujući ukapljeni zemni plin (LNG).

‘Rusija koristi energente kao oružje’

Poljski ambasador u Hrvatskoj Andrzej Jasionowski naglasio je da je opskrba energijom temelj sigurnosti i podsjetio na Inicijativu tri mora, u sklopu koje su Poljska i Hrvatska izgradile svoje LNG terminale.

“Neke su zemlje prije mnogo godina mislile da je dobro kupovati relativno jeftin plin i naftu od Rusije, a mi smo ih upozorili da Rusija koristi prirodne resurse kao oružje. Nažalost, bili smo u pravu”, rekao je on.

Dodao je da, za razliku od nekih zemalja, Poljska namjerava graditi i nuklearne elektrane.

Ambasadorica Švedske u Hrvatskoj Diana Helen Madunić istaknula je zabrinutost zemalja članica Unije u pogledu nadolazeće zime i cijena energenata.

“Ovo je prilika da se ubrza tranzicija u održivije društvo, da se razmotri pitanje energetske učinkovitosti. Za nas je bitno da ovo učinimo zajedno. Švedska nije velika zemlja, no ako sarađujemo s Unijom i partnerima izvan nje, možemo ostvariti veliki učinak i trebali bismo ugrabiti ovu priliku”, dodala je Helen Madunić. (Agencije)

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje

   
Ključne riječi: ,