Njemački vicekancelar, čelnik “superministarstva” privrede i okoliša Robert Habeck suočen je s problemima o kakvima nije ni sanjao.

Čelnik njemačkih Zelenih prinuđen je zbog plinske krize zagovarati ponovno paljenje elektrana i toplana na ugljen, a zbog ruske agresije na Ukrajinu pregovarati s drugim režimima poznatim po zatiranju ljudskih prava.

U podužem intervjuu za njemački Der Spiegel objasnio je kako je cilj ruskog predsjednika Vladimira Putina iskoristiti visoke cijene plina kako bi izazvao podjele u zapadnom društvu, da želi rastaviti Njemačku, no da će Njemačka to izdržati, prenosi Jutarnji.hr.

“Mislim da većina ljudi ima procjenu šta je ovdje na kocki”, rekao je Habeck.

“Vidim veliku odlučnost ne dopustiti Putinu da se nekažnjeno izvuče iz ovog rata, čak i ako to dolazi uz tu cijenu. Naš je sadašnji doprinos usmjeren k jamstvu da će mir i vladavina prava biti mogući i u budućnosti.”

Naglasio je kako je svjestan da žrtve koje će ljudi morati podnijeti nisu minorne, te da taj teret nije ravnomjerno raspoređen.

“Oni koji zarađuju mnogo mogu se nositi s visokim cijenama. No znam i mnoge ljude čiji novac ne traje do kraja mjeseca. Ima i onih koji ni prošle zime nisu mogli grijati sve sobe u svom stanu. Moramo biti iskreni: još nije gotovo. Više ljudi će osjetiti posljedice.”

Habeck nije htio špekulisati hoće li Putin potpuno prekinuti dostavu plina prije zime, ali primijetio je kako ruski predsjednik smanjuje dotok i drži cijene visokima tako što reže količine.

“On želi podići pritisak na ljude kako bi osjećali nesigurnost i strah – savršeni uslovi za razmnožavanje populizma koji se on nada da će razoriti našu liberalnu demokratiju iznutra. To je njegova strategija. I ne možemo dopustiti da ona bude uspješna.”

Objasnio je da će, ako ne bude dovoljno plina, morati donositi teške odluke – neće biti dobrih odluka, već samo najmanje loših.

“Za neke će industrije to biti katastrofa. Govorimo o ljudima koji će ostati bez posla, regijama koje će izgubiti cijele industrijske komplekse.”

Na pitanje Spiegela što kao privatni građanin čini drugačije nego prije, odgovorio je kako se drži savjeta svog ministarstva.

“Drastično sam srezao vrijeme koje provodim pod tušem, no ja sam loš primjer. Kao ministar, zarađujem platu o kojoj drugi mogu samo sanjati. Plus, doma dolazim kasno, dižem se u šest ujutro i izlazim iz kuće do sedam. S takvim rasporedom, ne moram ni grijati zimi. Za ljude koji rade kod kuće, penzionere s malim pezijama i porodice priča je sasvim drugačija.”

Novinara je zanimalo i koliko je točno Habecku potrebno vremena pod tušem.

“Moj kolega iz Nizozemske nedavno mi je ponosno kazao kako su pokrenuli kampanju s ciljem da se prosječno vrijeme tuširanja sreže s deset minuta na pet. Morao sam se smijati. Nikad se u životu nisam tuširao pet minuta. Ja se tuširam kratko.”

Nakon što je rekao da ljeti ne voli paliti klimu, a zimi slabo grije, novinar ga je pitao je li svjestan da se mnogi ljudi osjećaju kao da im se obraća svisoka.

“Naravno, bilo je kritika. Pozivamo ljude da se pridruže kampanji i ne govorimo im: ‘Ako ne sudjelujete, vi ste zle osobe!’ Predlažemo načine kako uštedjeti energiju pod tušem, ali ne morate biti savršeni. Katkad djeci treba lijepo dugo tuširanje ili bazenčić pun tople vode. Moja je poruka: dopustite svojoj djeci da se zabavljaju. Ne moramo se neprekidno kažnjavati. No, ne možemo se ni ponašati kao da je sve u redu.”

Poručio je građanima da je nositi debele čarape i tople džempere zimi uvijek dobra ideja, te da je ljeti pametno provesti hidrauličko balansiranje sistema grijanja, čime se na zimu može uštedjeti do 15 posto na energiji i troškovima. “Spuštanje temperature grijanja samo za jedan stupanj tokom zime ušteda je od još 6 posto. Uz 41 milion kućanstava taj mali korak izrazito je značajan. I vidjeli smo koliko solidarnosti ljudi mogu pokazati. Rekli su mi da u jednoj ulici stanari traže da se ugasi svaka druga ulična svjetiljka. Tamo žive stariji ljudi, koji imaju veću potrebu za sigurnošću, no ipak su rekli: nama to ne treba.”

Građanima koji ne žele plaćati posljedice desetljeća njemačke vanjske i energetske politike koja se pokazala pogrešnom poručio je kako je istina da su prethodne vlade gurnule Njemačku u ovisnost o Rusiji i otežale širenje obnovljivih izvora energije.

“Ali ništa ne pomaže reći: drugi su krivi, stoga ja neću učiniti ono što sad treba. Prevedite to u svoj privatni život – član porodice ne želi pospremiti, pa neću ni ja. Stan bi postao nevjerovatno neuredan u kratkom roku. U što bi se pretvorila ova zemlja ako su jedini uzori loši?” pitao se Habeck.

Vicekancelar je kazao i kako vlada trenutno raspravlja o modelima pomoći najsiromašnijim porodicama, no i najavio da vlada neće moći eliminirati sve poteškoće – radi se o vanjskom šoku čiji će teret morati podnijeti svi.

Na pitanje koliko bolno doživljava paljenje elektrana na ugljen i pregovore s katarskom diktaturom oko nabave prirodnog plina, kazao je kako mu put u Katar nije bio lično bolan. “Uvijek smo kupovali naftu i plin od država koje imaju različite vrijednosti od nas. Ovo je selektivna moralnost koja mi je čudna: Ne poslujte s Katarom! Ali nemamo problema s naftom iz Saudijske Arabije?”

Na pitanje znači li to da Njemačka treba ignorisati kršenje ljudskih prava radnika koji pripremaju Svjetsko nogometno prvenstvo, Habeck je kazao kako ne treba ignorisati nešto što podrazumijeva i pažljiviji pogled. “Katar je napredovao. On je, naprimjer, jedina arapska država koja je uvela minimalnu platu. Kada se radi o fosilnim gorivima, ne postoji crno i bijelo, samo siva. Ono što mi sad radimo znatno je bolje nego ostati u Putinovim pandžama. On nas želi prisiliti da prihvatimo njegove ubilačke planove jer nas se može ucjenjivati energijom. U ovom trenutku, nito ne nosi bijeli šešir, ali postoji crni šešir, i Putin je taj koji ga nosi.”

Što se tiče ugljena, Habeck se doima devastiran.

“To me znatno više boli. To mi je čak depresivno. Volio bih da nisam nikada morao donijeti tu odluku. Sada ćemo se još brže morati prebaciti na obnovljive izvore, a čak ni to se ne može učiniti bez kompromisa. Za vjetrenjače i solarne panele trebamo rijetke metale, čije rudarenje oštećuje okoliš. Kao napredna država, naš rast, naša potrošnja energije i naš stil života stvaraju probleme, uključujući probleme za okoliš i za ljude koji žive drugdje.”

Objasnio je i zašto se protivi produženju rada preostalih nuklearnih elektrana u Njemačkoj, koje bi se sve trebale ugasiti do kraja godine. Prema Habecku, jedini način da se njihov rad produži jest da se sada smanji njihova proizvodnja energije, a upravo sada su najpotrebnije dok država pokušava što više napuniti svoja skladišta plina.

Instalacija novog radioaktivnog goriva trajala bi najmanje godinu dana, a sve njemačke nuklearne elektrane morale bi proći i skupi i dugotrajni remont i provjeru sigurnosti, koja se već tri godine odgađa zbog predviđenog gašenja elektrane.

“Za mali doprinos, imali bismo najgoru nuklearnu sigurnost u postojanju države. I to u situaciji u kojoj imamo hakerske napade na našu energetsku infrastrukturu”, naglasio je Habeck.