Dok su Velika Britanija i SAD donijele odluku o zabrani uvoza ruske nafte, Njemačka je previše oslonjena na istu da bi ih slijedila. Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock izjavila je u utorak da njena zemlja “ne bi mogla da se kreće” bez ruske nafte.

“Trećina naše uvozne nafte dolazi iz Rusije. Ako bismo ovo odmah zaustavili, sutra se više ne bismo mogli kretati u Njemačkoj”, rekla je Baerbock.

Dodala je da Njemačka pokušava uraditi sve što je moguće da zaustavi rat u Ukrajini, ipak ističući da je Putin trenutno nezaustavljiv.

Baerbock je član Zelene stranke i bila je pristalica gašenja preostale tri njemačke nuklearne elektrane, koje su predviđene za zatvaranje do kraja ove godine. Također se protivila certificiranju rusko-njemačkog plinovoda Sjeverni tok 2 mjesecima prije nego što je Rusija pokrenula vojnu ofanzivu na Ukrajinu. Kada je prošlog mjeseca počeo otvoreni sukob, njena koaliciona vlada brzo je zamrznula certifikaciju naftovoda.

Međutim, njemačka vlada pokušala je zaustaviti svako dalje sankcioniranje ruske energije. U ponedjeljak je kancelar Olaf Scholz izdao saopćenje u kojem je rusku naftu i gas opisao kao “neophodne” za evropsku energetsku sigurnost.

“U ovom trenutku, snabdijevanje Evrope energijom za proizvodnju topline, mobilnost, snabdijevanje električnom energijom i industriju ne može se osigurati ni na koji drugi način, osim uvozom iz Rusije. Stoga je od suštinskog značaja za pružanje javnih usluga i svakodnevni život naših građana”, rekao je Scholz.

Osim što na Rusiju računa za trećinu svoje uvezene nafte, Njemačka se na njih oslanja i za više od polovine svojih ukupnih zaliha gasa. Stoga je zabrana uvoza ruske energije daleko manje održiva u Njemačkoj nego u SAD-u ili Velikoj Britaniji.

London je zabranio uvoz nafte, dok je Washington zabranio i naftu i gas. Međutim, obje zemlje nabavljaju samo oko osam posto nafte iz Rusije, pri čemu Velika Britanija uvozi četiri posto svojih zaliha gasa iz Rusije, a SAD uvozi minorne količine.