Poraz ruskih snaga kod Kijeva i trag zločina koje su ostavili za sobom, potaknuli su spremnost Zapada da Ukrajini pruži vojnu pomoć za koju se ranije smatralo da bi bila previše provokativna za Moskvu, u ratu za koji se očekivalo da će Rusija dobiti u najviše nekoliko sedmica.

Bojazan od bijesa ruskog predsjednika Vladimira Putina i njegovog nuklearnog oružja ili potkopavanja mirovnih pregovora s njim, na Zapadu je izblijedjela. Većina NATO saveznika sada Ukrajini šalje sve što joj je potrebno da prevlada u drugom činu rata jer se očekuje krvava i dugotrajna bitka u istočnoj regiji Donbasa, nova ruska ofenziva za koju Moskva već gomila i preraspoređuje snage.

Strah od izazivanja nuklearnog rata uvelike je splasnuo, nakon što su zapadne zemlje članice NATO-a, na čelu sa SAD-om, izrazile odlučnost da neće slati svoje kopnene ili zračne snage u pomoć Ukrajini niti uvesti zonu zabrane letenja iznad zemlje, na što je Rusija upozorila da bi moglo dovesti do izravnog sukoba u kojem nijedna mogućnost, pa ni korištenje nuklearnog oružja, nije isključena.

Češka poslala tenkove

Administracija američkog predsjednika Joea Bidena, kao i NATO članice općenito, bila je oprezna u ranoj fazi sukoba kako bi održala razliku između onoga što je nazivala “ofanzivnim” i “odbrambenim” oružjem, strahujući da prema međunarodnom pravu ne postane izravni sudionik u sukobu.

Međutim, zapadne zemlje nakon gotovo sedam sedmica rata u Ukrajini i impresivnog otpora ukrajinskih oružanih snaga i građana, razmišljaju o slanju oružja za koje je Moskva upozorila da bi moglo dovesti do daljnje eskalacije i izravne zapadne prijetnje Rusiji – s nesagledivim posljedicama.

Istovremeno, Kijev uporno očajnički poziva Zapad i NATO da ubrzaju slanje oružja, posebno ozbiljnijih oružanih sistema ili će, kako su poručili, biti prekasno.

Češka je tako, kako je prije sedam dana izvijestila agencija Reuters i brojni svjetski mediji, Ukrajini isporučila tenkove, višecijevne raketne bacače, haubice i borbena vozila te najavila nove pošiljke. Češka je time postala prva članica NATO-a koja je Ukrajini poslala tenkove. Informacije su potvrdili predsjednik Odbora za europska pitanja u donjem domu češkog parlamenta Ondrej Benešik te izvor iz čeških odbrambenih snaga.

Izvori iz obrambenog sektora potvrdili su Reutersu pošiljku od pet tenkova T-72 i pet borbenih vozila pješaštva BVP-1, odnosno BMP-1, koji su zabilježeni na vagonima na snimkama objavljenim na društvenim mrežama, ali to i nije prva pošiljka teške vojne opreme Ukrajini iz Praga.

Njemačka razmatra slanje ‘Leoparda’

“Već nekoliko sedmica isporučujemo tešku kopnenu opremu – to govorim općenito, ali po definiciji je jasno da to uključuje tenkove, borbena vozila pješaštva, haubice i višecijevne raketne bacače”, rekao je jedan visoki odbrambeni dužnosnik za Reuters.

Nakon što je prije invazije nudila tek šljemove i pancirke, a i nakon ruskog napada na Ukrajinu odbijala slati ozbiljnije naoružanje Kijevu, Njemačka je napravila zaokret i počela slati protuoklopne i protuzračne rakete te dozvolila nekim zemljama saveza da pošalju oružane sisteme Ukrajini, koji su nekada bili u posjedu Berlina.

Međutim, posljednjih dana Njemačka je krenula i korak dalje. Šefica diplomacije Annalena Baerbock zauzela se za isporuke teškog oružja Ukrajini, nakon čega je objavljena ponuda njemačkog koncerna Rheinmetall, prema kojoj 50 tenkova stoje na raspolaganju za Kijev.

Predsjednik upravnog odbora diseldorfske tvornice za proizvodnju teškog naoružanja Armin Papperger izjavio je za list Handelsblatt da bi “prvi “Leopard 1” mogao bi biti isporučen za šest sedmica”, kako je javio Deutsche Welle. On je dodao da se trenutno provjerava stanje tenkova te da bi isporuka mogla uslijediti preko talijanske podružnice koncerna Rheinmetall Italija, a sve bi trajalo do tri mjeseca.

Papperger je rekao da ukrajinski vojnici mogu biti obučeni za upravljanje tenkovima tipa Leopard u nekoliko dana.

SAD razmatra slanje naoružanja u vrijednosti 750 miliona dolara

Ovi tenkovi potječu iz starih vojnih zaliha drugih vojnih snaga. Rheinmetall ima na zalihama i neprodane tenkove tipa “Marder”. Njih 70 bi koncern prema vlastitim navodima mogao isporučiti u roku od šest do osam mjeseci, a prvih deset mogli bi krenuti na put u roku od pet sedmica. Uvjet za ove isporuke bilo bi odobrenje njemačke Vlade.

Jučer je objavljeno da će Pentagon sazvati sastanak s predstavnicima osam najvećih američkih proizvođača oružja, među njima i s divovima poput Lockheed Martina i General Dynamicsa, kako bi raspravili o kapacitetima odbrambene industrije da pomogne Ukrajini u ratu protiv Rusije, kako je javio CNN, pozivajući se na izvore iz Pentagona i obrambene industrije.

Na sastanku će se iznijeti prijedlozi da se ubrza proizvodnja oružanih sistema koji se već šalju Ukrajini, ali i da se razviju novi sistemi ključni za pomoć Ukrajini i drugim američkim saveznicima. Sastanak je, saznaje Reuters, dogovoren prije nekoliko dana. Neimenovani američki dužnosnik rekao je da se SAD priprema i za scenarij u kojem će “rat trajati godinama” i za situaciju u kojoj Ukrajina ne bi mogla sama proizvoditi oružje na svojem teritoriju.

CNN je javio i da će američka administracija danas objaviti da šalje novi paket oružja Ukrajini, pozivajući se na dva dobro upućena izvora. Navodno se radi o paketu oružja teškom oko 750 miliona dolara, čime bi ukupna američka vojna pomoć Ukrajini od početka ruske invazije narasla na gotovo dvije i pol milijarde dolara.

Helikopteri, oklopljena Humvee vozila…

U najnovijem paketu našli bi se tako i oružani sistemi koje SAD dosad nije slao Ukrajini, javio je Washington Post. Prema tim informacijama, radi se o helikopterima Mi-17 s paketom opreme koji bi omogućio napade na ruska vozila, oklopljenim Humvee vozilima i nizu drugog naoružanja. Kao dio novog paketa spominju se i haubice, dronovi i zaštitna oprema za vojnike u slučaju kemijskog, biološkog ili nuklearnog napada. Ipak, nije sasvim jasno hoće li se sve ovo naoružanje i naći u konačnom paketu koji će odobriti Bijela kuća.

Nedavno je objavljeno kako će Sjedinjene Države pomoći Ukrajini dobaviti i tenkove proizvedene u Sovjetskom Savezu, što bi bila prva pošiljka teških oklopnih vozila namijenjena Kijevu od početka invazije. Slanje težeg oružja najavila je i Australija, koja namjerava donirati svoja laka oklopna vozila Bushmaster, koja imaju pojačanu zaštitu od mina i pješadijskog oružja, a mogu prevesti do deset vojnika brzinom do 100 kilometara na sat.

Velika Britanija prva je istaknula kako su se zapadne države odlučile donirati Ukrajini i ozbiljnije oružane sisteme, s naglaskom da su Kijevu sada prijeko potrebni artiljerija i tenkovi.

Posebna priča su borbeni avioni. Uprkos golemoj premoći svojih zračnih snaga i u kvaliteti i u količini resursa, Rusija još uvijek nije ‘zagospodarila’ ukrajinskim nebom. Piloti ukrajinskih borbenih zrakoplova još uvijek bilježe uspjehe u odvraćanju ruskih zračnih snaga, kojima veliku prijetnju predstavljaju i napori ukrajinske protuzračne odbrane.

Slovačka razmatra slanje MiG-29

Ukrajinske vlasti, na čelu s predsjednikom Volodimirom Zelenskim, nebrojeno su puta zatražile od zapadnih saveznika da im pošalju borbene avione kojih, kako se produžuje ruska agresija, imaju sve manje. Kremlj je jasno poručio da bi slanje zrakoplova iz zemalja članica NATO-a moglo biti shvaćeno kao izravna vojna prijetnja saveza Rusiji.

Nakon što je propala prvotna ideja nedugo nakon početka ruske invazije o slanju poljskih MiG-29, zbog straha od eskalacije tenzija između NATO-a i Rusije, sada Slovačka ipak razmatra ideju da Ukrajini pošalje svoje borbene avione MiG-29, ako zauzvrat dobije alternativnu zaštitu za svoj zračni prostor.

Slovačka je jedna od tri evropske NATO članice, uz Bugarsku i Poljsku, čije zračne snage i dalje u svojem sastavu imaju operativne MiG-ove 29, kojima bi mogli letjeti i ukrajinski piloti bez da moraju prolaziti kroz više sedmica ili mjeseci obuke, što bi najvjerovatnije bio slučaj s borbenim avionima zapadne proizvodnje.

Slovačka, inače, ima 11 operativnih MiG-ova 29, a američka vlada, kako je izvijestio specijalizirani portal The War Zone/The Drive, nema prigovora na to da Bratislava prebaci svoju flotu tih zrakoplova u Ukrajinu, kako je rekao visoki američki obrambeni dužnosnik.

Ukrajina od zapadnih saveznika traži teško naoružanje i avione otkad ju je Rusija napala 24. februara, a Zapad, čini se, sve više udovoljava tim zahtjevima Kijeva. (jutarnji.hr)