Četvrtak, 28. Oktobra 2021.
Tuzlanski.ba logo

Milioni za gradske blagajne, kazne u Njemačkoj zbog kršenja koronskih mjera

Preuzmite sliku

Uvođenje zaštitnih mjera protiv epidemije Covida-19 povezano je sa opsežnim katalogom kazni koje se mogu izreći u slučaju njihovog kršenja.

U Njemačkoj te kazne mogu biti drakonske. Gradovi njima krpe proračunske rupe.

U Njemačkoj su mjere povezane s koronavirusom zakonski definisane u okviru Zakona o zaštiti od infekcija, a to je u nadležnosti pojedinih saveznih zemalja. Zbog toga ne postoji jedinstveni katalog novčanih kazni za cijelu zemlju za pravila o koronavirusu. Kršenje propisanih mjera se smatra prekršajima, pri čemu je moguće da, ovisno o visini kazne, to preraste i na razinu krivičnog djela.

Na saveznoj razini postoje samo opće odredbe o visini kazne već samo okvirne odredbe. Tako se primjerice za kršenje zabrane okupljanja propisuje novčana kazna ili zatvor do 5 godina, za kršenje zabrane kontakta je kazna od 200 eura nagore, a za nepoštivanje zabrane obavljanja djelatnosti se predviđa novčana kazna ili kazna zatvora do 2 godine.

Moguće su drakonske kazne

Do sada se u Njemačkoj najčešće bilježi kršenje odredbi o ograničenju kontakta. Međutim i tu su među pojedinim saveznim zemljama razlike osjetne. Svako ko prekrši zabranu kontakta u Berlinu plaća najmanje 50 eura – u Düsseldorfu 200 eura. Ko god se u Stuttgartu vozi autobusom bez maske plaća i do 250 eura, a u Mainzu samo 50 eura. Dok vlasnici kafića i restorana koji protivno odredbama otvore ugostiteljske objekte u Kölnu moraju računati s kaznom od 1 000 do 2 000 eura, u Münchenu se za taj prekršaj mora platiti 5 hiljada eura, a u Berlinu se kazne kreću od  5 do 10 hiljada eura. Oni koji neki propis više puta krše mogli bi biti prisiljeni na vrlo osjetljive izdatke: njima se kazne mogu povećavati i do 25 000 eura.

Međutim koliko pojedini gradovi uopće ubiru novca od kazni? Situacija je vrlo različita. Za sada je prvak ovoj disciplini Stuttgart: tamo je do sada izrečeno kazni u iznosu od dva miliona eura, gotovo četiri puta više od Kölna – iako Köln ima 400.000 stanovnika više, a sigurno je da njegovi građani nisu discipliniraniji.

Drugoplasirani je München s trenutnim prihodom od 1,8 miliona eura, a slijedi Hamburg s 1,3 miliona eura. Moguće je međutim da on prestigne München budući da hanzeatski grad na sjeveru Njemačke trenutno nema tačne podatke o kaznama koje su izrečene, ali još nisu naplaćene. Do početka decembra je u blagajnu ovog najvećeg njemačkog lučkog grada pristiglo 1,3 miliona eura.

Obilasci s policijskom pratnjom

Bez obzira na to koliko novca inspektori koji kontrolišu pridržavanje mjera uberu, oni zasigurno nemaju posao iz snova. Mnoge vrijeđaju, pljuju, kašlju im u lice ili im prijete. “Tamo gdje se okupljaju mladi, u problematične dijelove grada ili sredstva javnog prijevoza oni idu samo s policijskom zaštitom, jer su ljudi prema njima neprijateljski raspoloženi”, kaže šef njemačkog policijskog sindikata Rainer Wendt. „Ali većina ljudi je vrlo sretna kad neko nadzire poštivanje mjera pandemije”, dodaje Wendt.

  • Glavni gradovi država to čine s različitim stepenima strogosti i učestalosti. Nakon lockdowna u novembru, broj prekršajnih postupaka u Hamburgu se utrostručio, a u Hannoveru je čak osmerostruko veći. U Münchenu je sve ostalo gotovo isto. Wiesbaden ima otprilike jednak broj stanovnika kao i Kiel, ali je pokrenuo dvanaest puta više postupaka protiv koronskih grešnika i očekuje gotovo deset puta veći prihod.

    Krpanje proračuna ili pomoć kulturi?

    Većina gradova novac prikupljen od kazni koristi za popunjavanje rupa u proračunu. Oni su naime općeniti gledano u značajnom minusu, budući da imaju manje prihode od poreza jer je velik dio prodavaonica i ugostiteljskih objekata velik dio prošle godine bio ili zatvoren, ili su radili samo smanjenim obimom.

    Rijetku iznimku u tom pravilu predstavlja Bonn. U aprilu je bivši glavni grad uplatio 219.000 eura prikupljenih od novčanih kazni u posebno osnovan Fond solidarnosti za kulturne institucije.

    Osim toga se nominalno izrečene kazne ne slijevaju odmah u gradske blagajne. Ralf Munser, glasnogovornik Wiesbadena, objašnjava zašto: „Disciplina mnogih građana, kada je o plaćanju kazni riječ, često nije baš uzorna. Oni odugovlače s uplatom, pokušavaju objasniti zašto novčana kazna koja im je izrečena nije opravdana. Ali vrlo malo njih ima uspjeha s tim. ”

    Međuim svako ko misli da gradovi pune džepove novčanim kaznama za u vezi s koronom – vara se. Tako je naprimjer grad München 2019. ubrao 9,2 miliona eura kazni zbog pogrešnog parkiranja – pet puta više nego kroz novčane kazne zbog nepoštivanja mjera protiv korone. (DW)

    Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje

    Ključne riječi: , , ,