Petak, 29. Marta 2024.
Tuzlanski.ba logo

Lutrijom do njemačke radne vize za radnike sa Balkana

Preuzmite sliku

Model kompjuterskog nasumičnog odabira lica koja traže posao u Njemačkoj unio je nesigurnost, a šalterskim birokratama u diplomatskim predstavništvima u šest zemalja Balkana za koja važe ova pravila donio viši nivo urednosti i komfora, piše Al Jazeera Balkans.

„Jesu li ti sin i snaha dobili termin za vizu za Njemačku?“

„Nisu još, taman su trebali da idu, ali su im uveli nekakvu lutriju, k'o Bingo petkom. Samo se bojim da će iz Ambasade stizati odgovori tipa ‘više sreće drugi put'“.

Komentar jednog zabrinutog oca zbog „magičnog doboša“ koji je od 1. decembra nekako neočekivano uvela Ambasada Njemačke u Sarajevu opisuje opći dojam šoka kod bosanskohercegovačkih građana koji su sebe već vidjeli na šengenskoj granici.

Njemačka kao dobitna kombinacija sada će ovisiti od zakona vjerovatnoće i sreće, a nestrpljivi mladi ljudi u novom sistemu žrijebanja vide uglavnom neplanirani porez na optimizam koji ih je doskora držao sa visokim nivoom serotonina.

‘Bubanj’ za najbrojniji nekvalificirani kadar

Njemački „loto“ sa radnim vizama samo „na prvu“ podsjeća na američku lutriju za useljenike. Model kompjuterskog nasumičnog odabira lica koja traže posao u ovoj zemlji unio je kod njih nesigurnost, a šalterskim birokratama u njemačkim diplomatskim predstavništvima u šest zemalja Balkana za koja važe ova pravila (Bosna i Hercegovina, Albanija, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija) donio viši nivo urednosti i komfora. Doduše digitalni način odabira kandidata za razgovore za vize donio je i višak elektronske komunikacije i druge sitnice.

Da ne bude zabune, njemačka Savezna vlada uvela je od 1. januara 2021. godine u sklopu do tada važećeg tzv. pravila za Zapadni Balkan novo pravilo kao produženu polugu postojećeg koje će vrijediti do kraja 2023. godine kako bi i nakon 2020. godine omogućila državljanima pomenutih šest balkanskih država privilegiran pristup njemačkom tržištu rada. Naravno, osnovni preduslov za vizu je dobijanje dozvole Savezne agencije za rad.

U novom pravilu koje je izazvalo „potres“ detaljno su, zbog velikog interesa za vizama, razrađene kategorije spajanje sa porodicom i zapošljavanje putem listi za čekanje, s tim da je posljednja uputa iscrpno u svim detaljima, kako to radi germanska funkcionalnost, obradila zapošljavanje nekvalificiranog kadra koje njemački poslodavci i najviše traže.

„Za sve ostale kategorije (stručni kadar s priznatom kvalifikacijom, medicinski tehničari, stručni kadar u okviru ubrzanog postupka za stručni kadar, stručni kadar s visokom stručnom spremom, Plava karta EU, ljekari, stomatolozi, farmaceuti, IT zanimanja bez diplome, studenti, stipendisti, stručno obrazovanje, priznavanje stečenog obrazovanja, zapošljavanje na riječnim brodovima, viza u svrhu traženja posla kao i u svrhu traženja mjesta za obavljanje stručnog obrazovanja, Au-Pair-zapošljavanje, volontiranje, šengenske vize) termini se dodjeljuju direktno, što znači da su termini za podnošenje zahtjeva za vizu u sistemu slobodni za zakazivanje. Vrijeme čekanja na termin u ovim kategorijama iznosi po pravilu 1-2 sedmice. U periodu pojačane potražnje za terminima (npr. počeci studiranja ili stručnog obrazovanja) vrijeme čekanja na termin može da iznosi 2-4 sedmice“, objašnjavaju u njemačkoj „diplomatskoj kući“.

Krajišnik Dževad A. kao nekvalificirani kadar već je sebe vidio u nekom njemačkom „frankfurtu am majn“, no ispriječio se „doboš“.

„Iako sam već bio dobio termin u Ambasadi, sada je to pusta želja i sada ću čekati da me izvuku ‘iz bubnja’. Znači, ako me kojim slučajem izvuku u decembru, to je ‘puna šaka brade’ i to bi onda značilo da ću dobiti termin u januaru kada ću steći pravo da predam dokumentaciju. Ako me sreća ne pomiluje, onda sve ide ispočetka, jer se sve registracije koje nisu dobile termin storniraju i ide opet ‘Jovo nanovo’ preko tog njihovog kompjuterskog generatora, a to je za mene isto kao Lutrija kada se izvlači Bingo“, razočaran je Dževad A.

Germanska perfekcija

Zanimljivo je da nova njemačka vlada najavljuje ukidanje rokova za zapošljavanje nekvalificirane radne snage sa zapadnog Balkana i općenito nagovještava pojačano doseljavanje radnika iz regiona bivše Jugoslavije, dok istovremeno ambasade i konzulati Njemačke ovdje uvode pomenuti sistem lutrije za termine za radne vize. Štaviše nova vlada predviđa čak i ukidanje „Merkeline kvote“ od 25.000 uvezenih radnika godišnje. Broj od 25.000 radnika odgovara otprilike broju izdatih radnih viza 2019. godine.

Diplomatska predstavništva su očito pretrpana zahtjevima koje ni germanski mar ne može stići obraditi. Doduše, nema zvaničnog saopćenja za uvedenu novinu, ali se sa velikom vjerovatnoćom može zaključiti da je u pitanju nedostatak kadrova koji obrađuju zahtjeve.

Kada smo kod „njemačke lutrije“ za termine za radne vize odnosno postupka izvlačenja (Losverfahren) stroga procedura predviđa izvlačenje sretnih dobitnika (bez znakova navoda) u prisustvu više službenih lica. „Lutrija“ će se prakticirati svakog mjeseca, u „bubnju“ će biti svi registrirani do 17-tog u mjesecu, a izabrani kandidati dobiće termine za naredni mjesec. Praktični Nijemci odmah su upozorili da neće priznavati višestruke registracije istog lica, kao ni naknadne ispravke podataka kod registracije. Takođe je naglašeno da se dobijeni termini neće moći prodavati drugim licama što je, inače, balkanski specijalitet toliko puta viđen u različitim situacijama.

Agencije više ne pomažu

„Angažovanje trećih lica (npr. agencija za vizu) nije potrebno i ne donosi nikakvu prednost. Molimo da odvojite vrijeme i da se sami registrujete u ovom postupku te da obavezno obratite pažnju na korektan unos Vaših podataka. U slučaju da ste se registrovali sa nepotpunim i/ili netačnim podacima, morat ćete stornirati Vašu registraciju i ponovo se registrovati sa tačnim podacima“, upozorili su iz Ambasade Njemačke u Sarajevu.

Uz to je skrenuta i pažnja da se koristi uvijek ista lična e-mail adresa, kako se ne bi dogodilo da se zbog toga propusti eventualni dobijeni termin. Čak i na redovnu provjeru junk/spam foldera i, pazite sad ovo, ukucavanje velikog slova „O“ umjesto cifre „0“ zbog čega bi bio unesen pogrešan broj pasoša, a time i onemogućen pristup Odjelu za vize. Za razliku od naše prilagodljive preciznosti koja asocira na „besprijekornu tačnost“ prvog brijanja mladića, „kod Germana“ imamo na djelu kiruršku preciznost administracije koja ništa ne prepušta slučaju.

U Njemačkoj živi više od 250.000 lica porijeklom iz Bosne i Hercegovine. Posljednjih sedam godina u svoju „drugu domovinu“, kazuju podaci njemačkog Zavoda za statistiku, uselilo se 53.880 građana (podaci iz prve polovine 2021. godine), dok se prema zvaničnim podacima istog zavoda sa 31. decembrom 2020. godine u Njemačkoj „vodi“ 211.335 građana Bosne i Hercegovine. Najviše naših ljudi, oko 60.000 živi u najjužnijoj njemačkoj pokrajini Bavarskoj, a oko 44.000 u regiji Štutgarta (pokrajina Baden Virtenberg). U ovu zemlju koja nudi sve što Bosna i Hercegovina nema odlazi naše najproduktivnije stanovništvo, ljudi u najboljim godinama, ne samo nekvalificirana radna snaga nego i ogroman broj stručnjaka sa tzv. traženih zanimanjima.

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje