Obilne kiše koje su prouzrokovale smrtonosne poplave širom zapadne Njemačke i Belgije izazvale su uzbunu, a mnogi se pitaju jesu li za to odgovorne klimatske promjene.
Naučnici su dugo govorili da će klimatske promjene dovesti do obilnih kiša i posljedičnim poplava.
Međutim, za određivanje uloge klimatskih promjena u poplavama, trebat će pričekati najmanje nekoliko sedmica, istaknuli su naučnici ove sedmice.
Poplave se uvijek događaju. One su slučajni događaji, poput bacanja kocke. Međutim, promijenili smo uslove, kaže Ralf Toumi, stručnjak za klimu Imperial Collegea.
U poplavama koje su pogodile Njemačku i Belgiju, ali i neke druge zemlje, poginule su najmanje 183 osobe, a za stotinama se još traga.
Njemačka kancelarka Angela Merkel, koja će u nedjelju posjetiti poplavljena područja, rekla je da je riječ o katastrofi te je obećala podržati pogođene u ovim teškim i strašnim vremenima.
Generalno, globalni rast prosječne temperature za oko 1,2 stepena Celzijusa, u odnosu na predindustrijske prosjeke, čini obilne kiše vjerovatnijima, tvrde naučnici.
Topliji zrak zadržava više vlage, što znači da će se na kraju osloboditi više vode.
Kada imamo ove obilne kiše, atmosfera je gotovo poput spužve – stisnete je i voda ističe, rekao je Johannes Quaas, profesor teorijske meteorologije sa Univerziteta Leipzig.
Porast prosječne globalne temperature za 1 stepen povećava sposobnost atmosfere da zadržava vodu za 7 posto, rekli su klimatski naučnici.
Drugi faktori, poput geografije i atmosferskog tlaka, također utiču na količinu kiše u određenom području.
Geert Jan van Oldenborgh iz World Weather Attributiona, međunarodne naučne mreže koja analizira kako su klimatske promjene mogle uticati na vrijeme, rekao je kako očekuje da će biti potrebno nekoliko sedmica da bi se utvrdila veza između ovih kiša i klimatskih promjena.
Brzi smo, ali ne toliko, kazao je Oldenborgh, naučnik Nizozemskog metereološkog instituta.
Rana opažanja sugeriraju da je kišu mogao poticati sistem niskog tlaka zraka u zapadnoj Evropi.
Poplave su uslijedile samo nekoliko sedmica nakon što je rekordni toplinski val ubio stotine ljudi u Kanadi i Sjedinjenim Američkim Državama.
Naučnici su u međuvremenu rekli da bi ekstremne vrućine bile “gotovo nemoguće” bez klimatskih promjena koje su učinile takav događaj barem 150 puta vjerovatnijim.
U Evropi je također neuobičajeno vruće. Najtopliji lipanj od 1844. zabilježen je u finskoj prijestolnici Helsinkiju.
Zbog ovosedmičnih kiša vodostaj rijeka je na rekordnim nivoima u mnogim područjima zapadne Evrope.
Iako istraživači desetljećima predviđaju vremenski poremećaj zbog klimatskih promjena, neki kažu kako ih je brzina promjena iznenadila.
Čini se da se to događa tako brzo, što me plaši, kazao je Hayley Fowler, hidroklimatolog Univerziteta Newcastle, koji napominje da su zabilježeni ozbiljni rekordni događaji širom svijeta, unutar nekoliko sedmica. (Zimo.hr)
