Ove godine Njemačka je zatvorila jednu od malobrojnih preostalih nuklearnih elektrana u zemlji. Dozvola za rad nuklearne elektrane s dva reaktora u Philippsburgu istekla je u ponoć 2020. godine, nakon što je 35 godina osiguravala električnu energiju građanima jugozapadne Njemačke.
Ovo postrojenje je 11. po redu koje je u Njemačkoj ugašeno u posljednjem desetljeću. Preostalih šest prestat će s radom do 2022. godine, piše Wired.
Njemačka razvija antinuklearnu politiku od Černobila
Još od černobilske katastrofe sredinom osamdesetih godina prošlog stoljeća u Njemačkoj se razvijala antinuklearna politika koja je nakon nuklearne nesreće u Fukushimi 2011. godine dobila novi zamah. Deseci hiljada ljudi izašli su na ulice protestovati protiv nuklearne energije, a njemačka vlada je uskoro donijela zakon o gašenju svih nuklearnih reaktora u zemlji.
No istraživanje koje je prošli mjesec objavila neprofitna organizacija “Nacionalni ured za ekonomska istraživanja” sugeriše kako je njemačko odustajanje od nuklearne energije bilo skupa i smrtonosna odluka. Istraživanje o skrivenim troškovima na dubinskoj analizi podataka prikupljenih između 2011. i 2017. godine napravljeno je pomoću metode strojnog učenja.
Istraživanje pokazalo da je odluka o denuklearizaciji bila pogrešna
Istraživači sa univerziteta Berkley, Santa Barbara i Carnegie Mellon otkrili su kako je nuklearna energija zamijenjena uglavnom onom koja dolazi iz elektrana na ugljen. To je dovelo do oslobađanja dodatnih 36 miliona ugljikovog dioksida godišnje, odnosno 5-postotnog povećanja emisije plinova. No gore od toga, istraživači su otkrili kako je sagorijevanje ugljena dovelo do lokalnog povećanja onečišćenja te da je vjerovatno dovelo do dodatnih 1100 smrtnih slučajeva godišnje uzrokovanih respiratornim ili kardiovaskularnim bolestima.
Sveukupno gledajući, istraživači su izračunali da su povećane emisije ugljika te posljedične smrti uzrokovane onečišćenjem zraka dovele do socijalnog troška od 12 milijardi dolara godišnje. Stoga bi prema ovom istraživanju nuklearne elektrane zapravo dovele do smanjenja troškova koje se broji u milijardama dolara čak kad se uzmu u obzir i rizici i štete od potencijalnih nesreća.
“Ljudi ne shvaćaju da je cijena zagađenja zraka poprilično velika”
“Ljudi precjenjuju rizik i troškove skladištenja nuklearnog otpada. Ljudi ne shvataju da je cijena lokalnog zagađenja zraka poprilično velika. To je tihi ubica”, rekla je Akhsaya Jha, ekonomistica sa Univerziteta Carnegie Mellon.
Nuklearnim reaktorima u SAD-u uskoro ističe vijek trajanja
Njemačka vjerovatno neće promijeniti svoje politike, no ovo istraživanje moglo bi koristiti SAD-u gdje je budućnost nuklearnih elektrana neizvjesna. Nuklearnim reaktorima u SAD-u uskoro ističe vijek trajanja jer su gotovo svi izgrađeni prije 1990. godine. Cijena nuklearne energije viša je od one koja se dobiva od prirodnog plina i subvencioniranih obnovljivih izvora. A produljenje vijeka trajanja postojećih reaktora također nailazi na ekonomske i političke prepreke.
Osim Kalifornije, nijedna država ne želi u potpunosti ukinuti nuklearnu energiju. No moguće je da će se neka postrojenja morati zatvoriti jer operaterima neće biti isplativo nastaviti s radom. Pitanje je hoće li zatvaranje nuklearnih postrojenja u SAD-u rezultirati u konačnici povećanjem emisija ugljika, kao što je to bio slučaj u Njemačkoj.
Svjetsko nuklearno udruženje: Ako se zatvaraju nuklearne elektrane, onda treba zatvoriti i postrojenja na ugljen
Jonathan Cobb, glasnogovornik Svjetskog nuklearnog udruženja, tvrdi da je jedini način da se zatvore nuklearne elektrane, a ne dođe do povećanja emisije ugljika, taj da se istovremeno zatvore i postrojenja za ugljen i druga fosilna goriva.
“Kada trećina proizvodnje električne energije dolazi od ugljena, kao što je to slučaj s SAD-om, odluka o zatvaranju bilo koje nuklearne elektrane prije onih na ugljen, jednostavno nije ekološki odgovorno na nijednom nivou”, kaže Cobb.
UN smatra da nuklearna energija mora biti dio energetskih politika kako bi se ostvario cilj da globalna temperatura ne poraste više od 2 stepena Celzijusa. Prošle godine Međunarodna agencija za energiju poručila je da ako se nuklearna energija ne zadrži u postojećim kapacitetima, postizanje klimatskih ciljeva bit će drastično teže i skuplje.
Nuklearna energija u SAD-u nije konkurentna
Da bi nuklearna energija postala konkurentnijom, SAD bi trebao subvencionirati izravno ili kroz kredite nuklearne elektrane. Političari su nedavno u Illinoisu i Ohiju predložili takve programe.
“Očito je da subvencioniranje nuklearnih postrojenja nije znak zdrave industrije”, rekao je Jonathan Lesser, predsjednik konsultantske kompanije Continental Economics. Prema njegovom mišljenju, trebalo bi učiniti rezove po pitanju subvencija obnovljivim izvorima energije kako bi nuklearna industrija postala konkurentnija na nereguliranim tržištima energije. Drugi ipak predlažu porez na proizvodnju fosilnih goriva.
No obje opcije nailaze na negativne kritike. Kompanije za obnovljive izvore ne žele izgubiti subvencije, a proizvođači fosilne energije ne žele dodatno oporezivanje.
Amory Lovins, suosnivač Instituta Rocky Mountain, neprofitne organizacije za energetska istraživanja, smatra da nuklearne subvencije nisu najbolja mjera za smanjenje emisija CO2. Prema njegovim kalkulacijama, bolje rješenje je subvencionirati programe energetske učinkovitosti.
Budućnost nuklearne energije u SAD-u mogla bi biti u malim reaktorima
No čak i ako se masivni nuklearni reaktori u SAD-u ugase, to ne mora biti kraj za nuklearnu energiju u ovoj zemlji. Naime, do kraja desetljeća trebali bi početi raditi mali modularni nuklearni reaktori, koji bi trebali biti jeftiniji i sigurniji od postojećih te mogu imati primjenu koja se ne ograničava samo na proizvodnju električne energije. No pitanje je hoće li naići na širi prijem u SAD-u. (Index.hr)
