Međunarodni monetarni fond (MMF) potvrdio je da mu Atina nije platila dug od 1,6 milijardi eura do isteka roka u ponoć, čime je Grčka postala prva razvijena država koja nije na vrijeme vratila novac ovoj instituciji.
Direktor MMF-a Christine Lagardeplanira da izvijesti upravni odbor Fonda o ovoj situaciji. Portparol MMF-a Gary Rice izjavio je da Atina može dobiti dodatna sredstva tek kada postojeći dug bude izmiren. On je potvrdio da je Grčka juče zatražila produženje roka i dodao da će upravni odbor “u dogledno vrijeme” razmotriti to pitanje.
Ministri finansija zemalja evrozone prethodno su sinoć odbili zahtjev Grčke da ovoj zemlji daju novi, dvogodišnji zajam.
Sa istekom programa isplate finansijske pomoći, takođe u ponoć, Grčka više nema pristup milijardama eura iz namjenskih fondova. Posljednji sati prije isteka roka bili su obilježeni serijom konfuznih prijedloga, što je dopriijelo atmosferi haosa, ocjenjuje BBC.
Godinama dugo gomilanje duga, veliki krediti koji se više nisu mogli vraćati,mijenjanje svoje jedinstvene valute za euro, bacile su Grčku na sam rub, analizira Guardian.
Reuters prenosi da Grčka uz svoj sinoćnji zahtjev za dobijanje dvogodišnjeg zajma i restrukturisanje duga nije ponudila nikakve ustupke u vezi sa zahtjevima kreditora. U pismu na jednoj stranici grčki ministar finansija Janis Varufakis naveo je da je njegova zemlja “potpuno posvećena servisiranju spoljnog duga na način koji osigurava održivost grčke ekonomije, rasta i socijalne kohezije”.
Finansijska tržišta strahuju da će Grčka bankrotirati i izaći iz evrozone. Bonitetne agencije u međuvremenu su dodatno snizile kreditni rejting Atine. Rezultati ankete, objavljeni u listu “Sintakton”, pokazuju da 54 posto Grka planira da glasa protiv prijedloga međunarodnih kreditora na referendumu 5. jula, a 33 posto namjerava da podrži taj plan.
Grcima ni štednja ne bi pomogla
Dokument koji su analizirali novinari britanskog lista, a koji je otkrio njemački “Süddeutsche Zeitung”, pokazuje da Međunarodni monetarni fond, Evropska centralna banka i Evropska komisija znaju da Grčka čak i da pristankom na sve zahtjeve kreditorske trojke neće riješiti svoje probleme, već će praktično samo odložiti bankrot. Kako ističe “Guardian” , tajni dokument praktično podržava argument vlasti u Grčkoj da je jedino rješenje za izlazak iz krize i oporavak ekonomije značajan otpis duga.
Projekcija kreditora pokazuje da bi čak i uz 15 godina održivog ekonomskog rasta Grčka dostigla nivo javnog duga, koji je prema kriterijumima MMF neodrživ. MMF je maksimalan nivo duga za Grčku 2012. postavio na 110 posto BDP, Grci su trenutno na 175 posto, uz prijetnju da on dodatno raste, a uz sve mjere štednje i u idealne uslove bi on do 2030. bio na nivou od 118 posto.
U dokumentu se navodi da su Grcima za šansu za oporavak neophodni “značajni ustupci” i da bi čak i u najboljem mogućem scenariju, uz striktno sprovođenje zatraženih mera štednje i ekonomski rast od četiri posto u narednih pet godina, grčki dug pao tek na 124 posto do 2022. godine. Također, taj scenario predviđa 15 milijardi eura prihoda od privatizacija, što je pet puta više nego što je prognozirano u “realnom scenariju”. Ni treći scenario, a sva tri podrazumevaju novi, treći program pomoći Grčkoj, ne najavljuju spuštanje duga na nivo predviđen 2012. godine.
“Jasno je da je neizvjesnost iz prethodnih mjeseci dovela do toga da u svakom slučaju ciljevi iz 2012. godine ostanu nedostižni“, piše u dokumentu. Ove projekcije su objavljene i izvještaju “Preliminarna analiza održivosti duga za Grčku“, što je jedan od šest dokumenata koji čine “finalni” prijedlog koji su kreditori poslali Grčkoj u petak, piše b92.
