Nedjelja, 26. Juna 2022.
Tuzlanski.ba logo

Događaj koji je prošao ispod radara: Je li Putin već ostvario jedan od ključnih ciljeva?

Preuzmite sliku

Dok ministar obrane Sergej Šojgu priča o ključnom cilju, Rusija nastoji pokoriti područja južne Ukrajine koju kontrolira

Kremlj nastavlja s pokušajima da učvrsti svoju političku, društvenu i vojnu vlast na jugu Ukrajine, nakon što je ranije ove sedmice tvrdio da je uspostavio svoj “kopneni most” prema Krimu, što je jedan od ključnih ratnih ciljeva Moskve.

Najava ruskog ministra obrane Sergeja Šojgua popraćena je najavom da je željeznički promet do granice s Rusijom ponovno uspostavljen i da je barem jedna usluga uključivala kamione koji su prevozili žito iz ukrajinskog grada Melitopolja – koji je Rusija okupirala – u Krim, koji je odsječen od ukrajinske željezničke mreže nakon ilegalne ruske aneksije 2014. godine, prenosi britanski The Guardian.

Šojgu, koji se neko vrijeme nije pojavljivao u javnosti – navodno zbog niza neuspjeha u ruskoj invaziji na Ukrajinu – obećao je “sveobuhvatan promet” prema Rusiji i iz nje na okupirani teritorij u Hersonu i dalje na Krim, nakon što je objavio popravak stotina kilometara pruge.

Navodna obnova nekih željezničkih usluga, koje su bile na meti ukrajinskih diverzanata, dolazi usred rastuće kampanje usmjerene na učvršćivanje ruske društvene i birokratske kontrole na jugu Ukrajine u svim aspektima, od uporabe ruskog jezika do sustava lokalne uprave i putovnica.

Šojgu je također rekao da voda ponovno teče na Krim kroz Sjeverno-krimski kanal, koji je Ukrajina presjekla 2014. godine, iako su izvješća još ranije tijekom sukoba sugerirala kako kanal ponovno Krim opskrbljuje vodom.

Potčinjavanje juga

Pomaci u vezi s infrastrukturom dolaze u trenutku kada Rusija intenzivira svoje napore da se ukopa u druga područja koja kontrolira na jugu, što uključuje uvođenje ruske valute rubalj u privredu, prebacivanje mobilnih komunikacija na ruske mreže i izdavanje ruskih putovnica.

Prošlog mjeseca ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je dekret kojim se pojednostavljuje procedura za dobivanje ruske putovnice za stanovnike južnih ukrajinskih regija Zaporožja i Hersona, što je uslijedilo nakon slične mjere iz 2019. godine za stanovnike samoproglašenih separatističkih proruskih republika u Donjecku i Lugansku, odcijepljenih regija istočne Ukrajine.

  • Međutim, kao odgovor na posljednje ruske poteze, Evropska unija je ranije ove sedmice objavila da te pasoše neće priznavati. Ruska strategija u vezi pasoša već je dovela do toga da je oko 800.000 osoba u istočnoj regiji Donbas dobilo ruski dokument prije invazije 24. februara.

    Postojale su tvrdnje – uključujući tu i bivšu ukrajinsku pravobraniteljicu za ljudska prava Ljudmilu Denisovu – da su stotine hiljada ukrajinskih državljana “nezakonito premještene” u Rusiju od početka rata.

    Mathieu Boulègue, stručnjak u istraživačkom ‘think tanku’ Chatham House specijaliziran za rusku politiku i vojna pitanja, smatra da je ruska najava u vezi završetka kopnenog cilja na rusku javnost u vezi rata.

    “Uspostavljanje kopnenog mosta bio je izrečeni ruski ratni cilj, ali nemojmo se previše upuštati u terminologiju. Sve je to okupirani teritorij. Vojno je logično da bi Kremlj želio kontrolirati teritorij na jugu. Potčinit će ga jer ga ne može politički kontrolirati”, kaže Boulègue.

    To potčiniti, tvrdi Boulègue, događa se na dva nivoua s promjenom školskih programa, uvođenjem rublja i novih političkih struktura te tzv. pasošem, koji se nameće u tandemu s vojnim i sigurnosnim naporima.

  • ‘Završetak misije’

    Kada Rusija sada najavljuje da je njezin kopneni most završen, to je zato što je to “trenutak završetka misije”, kaže on, misleći na zloglasni govor Georgea W. Busha u maju 2003. godine na američkom nosaču aviona, koji je trebao značiti američku pobjedu u Iraku.

    “To je značajna objava, uključujući i činjenicu da je Šojgu taj koji je to objavio. Riječ je o propagandi – poručiti da sve ide po planu”.

    Boulègue također smatra da bi ova objava, uz to što je usmjerena na rusku javnost kao ukazivanje na to da je rat uspješan, mogla ukazivati i ​​na želju Kremlja da krene prema završetku razdoblja “intenzivnih ratnih borbi”.

    “To mora završiti… Nijedna vojska te veličine na tako problematičnom terenu neće se vječno boriti tako visokim intenzitetom i neizbježno će doći do prelaza iz aktivnog ratovanja u pozicijsko ratovanje”.

    I dok Šojguova objava označuje službeno polaganje prava na kopneni most, za neke je pad Mariupolja označio trenutak njegove realizacije, a Michael Clarke s londonskog Kraljevskog koledža prije dvije sedmice rekao je za Sky News da je kopneni most stvarnost.

    “Rusi su sada završili s Mariupoljom, imaju svoj kopneni most… Kopneni most koji vodi od Donbasa do Krima i malo dalje prema zapadu. I taj kopneni most će trebati ponovno zauzeti ako Ukrajinci stvarno žele potisnuti (ruske snage) u ovom ratu kasnije”.

    I to ostaje ključno pitanje – može li Ukrajina ponovno zauzeti okupirani jug. Iako je Kijev pokrenuo protuofenzivu na jugu oko grada Hersona, ona je do sada imala tek ograničen uspjeh, zaključuje Guardian, prenosi Jutarnji.hr.

    Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje

       
    Ključne riječi: , , , ,