Petak, 2. Decembra 2022.
Tuzlanski.ba logo

Djeca i mladi veliki gubitnici korone

Preuzmite sliku

Svakodnevni život mladih je zbog korone ograničen posljednje dvije godine. Ove posljedice pandemije su kobne i Njemačku bi se njima dugo mogla baviti, piše DW.

U ljeto 2021., kada su mladi ljudi u Njemačkoj nakratko dobili nadu da će ponovno moći živjeti polovično normalnim životom, Annika (ime promijenjeno u redakciji) je jedne večeri bila možda najsretnija osoba na svijetu. Ova 17-godišnjakinja prvi put u životu ulazi u klub u Kölnu, pleše i zaboravlja sve što je u vezi s maskama, testovima i karantenom na nekoliko sati.

“Bilo je to nešto jako posebno čega se još uvijek rado prisjećam. Jer ti uvijek svi govore: ‘Uživaj u mladosti, radi što god hoćeš’. Ali taj osjećaj mladlačkog života se upravo sada gubi. Kada nas kasnije naša djeca budu pitala šta smo radili u mladosti, morat ćemo reći: ‘Bili smo kod kuće'”, kaže Annika.

Annika je tipičan primjer generacije koju u nekim stručnim krugovima već zovu “generacija korona” i koja će propustiti dvije možda najbolje godine svog života. Takozvana Copsy studija o koroni i psihi Sveučilišne bolnice Hamburg-Eppendorf došla je do zaključka da djeca i mladi u Njemačkoj trenutno prolaze malo bolje u odnosu na drugi korona val.

No vjerojatno će se tek za nekoliko godina vidjeti što su lockdown, ograničenja kontakta i online nastava dugoročno učinili “generaciji korona”. “Imala sam i ja već svoje slabe faze, ali sada se osjećam malo bolje. Prije pandemije voljela sam se družiti i svaki vikend sam imala planove. Sada volim biti i kod kuće. Tako je kako je, relativno brzo smo to prihvatili”, kaže Annika.

Nemoguće planiranje otporno na krizu

Ako sve bude uspjelo, mlada Annika, koja živi u Bonnu, će na ljeto maturirati. Sanja o nezaboravnoj maturalnoj zabavi, a zatim želi godinu dana raditi kao volonterka. Ako sve funkcionira. No upravo je to ono što mladi ljudi tokom pandemije moraju naučiti na bolan način: ne postoji planiranje otporno na krizu, ni zašto.

“Svi imamo određeni strah, osjećamo malo nelagode kada gledamo u budućnost. Jer ne znamo, da li će opet nešto doći, neka nova varijanta, na primjer. Možda ipak ne možemo raditi ono što želimo. Uvijek postoji taj osjećaj nesigurnosti”, kaže Annika.

Annika je nedavno dobila treću dozu vakcine od svog liječnika Axela Gerschlauera. Kao i uvijek proteklih sedmicas i mjeseci, ovaj pedijatar ima pune ruke posla. Upravo je kod njega bila jedna također i 17-godišnja pacijentica kod koje je PCR test bio pozitivan. Ona se rasplakala kod njega. Život joj je bio strašan, dvije godine se ništa nije smjelo raditi, bila je gubitnica pandemije, požalila se ova učenica.

“Osjećam manje bijesa nego fatalizma”, kaže Gerschlauer. “Postoji letargija, postoji razočaranje, postoji duboka frustracija”, kaže ljekar, Djeci i mladima je, kako kaže, jasno da im niko neće pomoći i više ne očekuju nikakvu podršku. “Nisu doživjeli nikakvu zahvalnost za svoje žrtve, već jednostavno nezainteresiranost za njih. I ovaj nedostatak interesa je ono što nas sve čini tako gotovim”, kaže ljekar.

  • Medicinske i psihološke posljedice pandemije korona za djecu i mlade su jedno, ali kakva je takozvana “generacija korone” za razliku od prethodnih generacija, kako pandemija utječe na njihov karakter? Ako to želite znati, morate nazvati Klausa Hurrelmanna. Profesor javnog zdravstva i obrazovanja na Hertie School of Governance u Berlinu slovi za papu njemačkih istraživača o pitanjima mladih. On je koautor Shellove studije o mladima koja već desetljećima opipava puls mladoj generaciji.

    Gubitak kontrole s posljedicama za budućnost

    Hurrelmann kaže: “Djeca i mladi u pandemiji imaju osjećaj da više nemaju kontrolu nad sobom. Niti su sposobni kontrolirati i planirati vlastiti život i stoga upadaju u psihičku rupu u kojoj im je potrebna podrška i pomoć. Što su mladi ljudi prije pandemije bili osjetljiviji, pesimističniji, oprezniji, to su sada više pogođeni.”

    U Njemačkoj živi gotovo 2,3 miliona mladih u dobi od 15 do 17 godina. Na osnovu ispitivanja Hurrelmann pretpostavlja da je oko trećine njih zbog pandemije postalo vrlo nesigurno, njihov je učinak u školama uvelike patio i da su nastali veliki deficiti.

  • Dobrim radom u obrazovnim institucijama se to pak može nadoknaditi, ali poduzeća i područja za obuku u budućnosti će imati herkulovski zadatak. A on počinje već ponovnim uvođenjem mladih u život u analognom svijetu.

    Najvažnija faza života poremećena pandemijom

    Prema Hurrelmannovom mišljenju, ako su digitalne platforme jedini medij za uspostavljanje kontakata u razdoblju od dvije godine, to može dovesti do ograničenja u razvoju u tako dugom vremenskom razdoblju: „Ne mogu pomirisati drugu osobu, ne mogu je dotaći. Ne vidim njenu auru, ne znam kako se kreće. Ovo osiromašenje impulsa dovodi do toga da u slučaju stvarnog kontakta u fizičkoj prisutnosti, mladi ljudi se uopće više ne znaju ni ponašati, kako gledati druge u oči.”

    Klaus Hurrelmann kaže da među mladima ima i pobjednika u pandemiji korone: to su oni koji imaju odgovarajući mentalitet, koji su se aktivno prilagodili, brzo usvojili nova pravila i samoinicijativno reorganizirali svoj svakodnevni život kako bi povratili kontrolu.

    Ipak ako postoji faza života u kojoj pandemija može imati fatalne posljedice, to je, kako on kaže, prije svega pubertet: “To je središnja razvojna faza s pitanjima kao što su: Gdje su moje granice? Kako da se otrgnem od svojih roditelja? I ko sam ja uopće ja? Čak su i prvi intimni kontakti, koji nastaju u ovoj dobi, odgođeni. Odrasli ova bitna pitanja imaju iza sebe, pronašli su se i znaju svoje prednosti i mane. Sve ovo je blokirano koronom i to naravno smanjuje raspoloženje.”

    Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje

       
    Ključne riječi: , , ,