Petak, 29. Marta 2024.
Tuzlanski.ba logo

Brammertz: Politika Srbije je negiranje srebreničkog genocida i nema šanse da predmeti budu poslati tu

Preuzmite sliku

Glavni tužilac Haškog tribunala Serge Brammertz izjavio je da na činjenicu da je donekle ostvarena pravda za strašne zločine počinjene tokom sukoba 1990-ih treba gledati kao na važan faktor u procjeni rada Haškog tribunala.

On je u intervjuu za “Glas Srpske” dodao da je istina da mnogi zločini još nisu procesuirani i da je Tribunal mogao uraditi više, te da samo u Bosni i Hercegovini još ima 5.000 osumnjičenih za koje treba sprovesti istrage. “Tribunal je postigao vjerodostojne rezultate. Podigli smo 161 optužnicu, uključujući optužnice protiv nekih od najviše rangiranih zvaničnika koji su osmislili i sproveli kampanje zločina nad civilima. Tribunal je prvi međunarodni sud poslije Nirnberga i dao je veliki doprinos afirmisanju međunarodnog prava. Bez rada Tribunala bi mali broj, a možda ne bi nijedan ratni zločin bio istražen i niko od visokorangiranih zvaničnika ne bi bio pozvan na odgovornost za zločine koje su počinili.

Na činjenicu da je donekle ostvarena pravda za strašne zločine počinjene tokom sukoba treba gledati kao na važan faktor u procjeni rada Tribunala. Istovremeno, istina je da mnogi zločini još nisu procesuirani i da je Tribunal mogao uraditi više. Samo u BiH još ima 5.000 osumnjičenih za koje treba sprovesti istrage. Dosta smo naučili, ali jedna od najvažnijih lekcija mora biti da je bez saradnje vlasti veoma teško utvrđivati odgovornost počinilaca zločina. Uzmite za primjer zločine počinjene u Čelebićima. Iako je to bila jedna od naših prvih istraga, vlasti RS nisu u potpunosti sarađivale, što je dovelo do toga da je Tužilaštvo Tribunala moglo krivično goniti samo ograničeni broj osumnjičenih”, rekao je Bramerc. Na pitanje da li je opravdano to što srpske žrtve nisu zadovoljne radom Tribunala, Bramerc kaže: “Jedino žrtve imaju svako pravo da kritikuju rad tužilaca i sudova. Zato mislim da je važno da razgovaramo s organizacijama žrtava i svaki put kad dođem u BiH s njima se sastajem. Razumijem nezadovoljstvo porodica srpskih žrtava. Nije sporno da jedan broj zločina tek treba procesuirati i to redovno javno govorim. Međutim, važno je i da se pogleda šta se događa upravo sada.

Tužilaštvo BiH je nedavno postiglo značajan napredak u procesuiranju gdje su žrtve Srbi. U toku je veliko suđenje za zločine počinjene u opštini Orašje, predmet ‘Sakib Mahmuljin’ za zločine koje su počinili mudžahedini, a predmeti koji se bave seksualnim deliktima gdje su žrtve Srpkinje u opštinama Orašje, Brod i Derventa procesuiraju se pred Sudom BiH. Uvijek pozivam organizacije žrtava da rade s Tužilaštvom BiH. Žrtve imaju pravo da kritikuju sporost pravosuđa, ali pravde neće biti ako žrtve ne sarađuju i ne pruže dokaze Tužilaštvu BiH. Vjerujem da je v.d. glavnog tužioca Gordana Tadić pokazala posvećenost nepristrasnoj pravdi, a njeno tužilaštvo je u kratkom periodu postiglo vjerodostojne rezultate.

Iskreno se nadam da će u narednim mjesecima biti vijesti o daljim istragama i krivičnim gonjenjima za zločine gdje su žrtve Srbi i gdje su žrtve pripadnici svih drugih nacionalnosti”. Govoreći o procesima protiv Karadžića i Mladića, Bramerc je rekao da će oni biti završeni u Hagu, te da nema šanse da oni budu prebačeni pravosuđu u BiH ili Srbiji. “Oba predmeta će biti okončana u Hagu. Žalbeni postupak za Karadžića, koji je osuđen na 40 godina zatvora za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine, trenutno je u toku pred Mehanizmom za međunarodne krivične sudove. Sljedeći korak u tom procesu je žalbeni pretres na kojem će strane u postupku usmeno iznijeti svoje argumente. Kada će to biti, zavisi od Žalbenog vijeća, ali očekujem da će se to dogoditi tokom 2018. godine. U predmetu ‘Ratko Mladić’ biće izrečena posljednja prvostepena presuda koju će donijeti Tribunal i ona se očekuje u novembru. Nakon toga će se Tribunal konačno zatvoriti u decembru, nakon 24 godine postojanja. To će biti kraj jednog poglavlja, ali rad na pravdi za ratne zločine će se nastaviti. Budući da je zvanična politika Srbije negiranje srebreničkog genocida, nema šanse da ti predmeti budu poslati u Srbiju. Prava pitanja su i da li u ovom trenutku u Srbiji postoji nezavisno i nepristrasno procesuiranje ratnih zločina”, zaključio je Brammertz.

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje

Ključne riječi: , ,